Ovim zakonom uređuje se obavljanje delatnosti osiguranja u Republici Srbiji (u daljem tekstu: Republika), odnosno uslovi za osnivanje i poslovanje društava za osiguranje i društava za reosiguranje, obavljanje poslova posredovanja u osiguranju i reosiguranju, obavljanje poslova zastupanja u osiguranju, vršenje nadzora nad obavljanjem delatnosti osiguranja, zaštita prava osiguranika, ugovarača osiguranja, korisnika osiguranja i trećih oštećenih lica, kao i obavljanje u Republici delatnosti osiguranja lica iz država članica Evropske unije i stranih država.
Delatnost osiguranja čine poslovi osiguranja, uključujući i saosiguranje, poslovi reosiguranja, poslovi posredovanja u osiguranju i poslovi zastupanja u osiguranju.
Društvo za osiguranje je pravno lice sa sedištem u Republici koje je u registar nadležnog organa upisano na osnovu dozvole Narodne banke Srbije za obavljanje poslova osiguranja.
Društvo za reosiguranje je pravno lice sa sedištem u Republici koje je u registar nadležnog organa upisano na osnovu dozvole Narodne banke Srbije za obavljanje poslova reosiguranja.
Ugovor o osiguranju može se zaključiti i s više društava za osiguranje koja su se sporazumela o zajedničkom snošenju i raspodeli rizika (saosiguranje).
Društvo za osiguranje može saosiguravati rizike samo iz onih vrsta osiguranja za koje je dobilo dozvolu Narodne banke Srbije.
Društvo za osiguranje ne može u saosiguranje primati rizike iznad samopridržaja utvrđenog u skladu s
Poslovi reosiguranja su zaključivanje i izvršavanje ugovora o reosiguranju kojim se osigurani višak rizika iznad samopridržaja društva za osiguranje prenosi u reosiguranje.
Samopridržaj društva za osiguranje je deo iznosa ugovorom preuzetih rizika koji društvo uvek zadržava u sopstvenom pokriću i koji može da pokrije svojim sredstvima.
Društvo za osiguranje je dužno da uvek zadrži deo rizika u samopridržaju.
Društvo za osiguranje je dužno da obaveze iz ugovora o osiguranju iznad samopridržaja reosigura kod društva za reosiguranje iz
ovog člana, društvo za osiguranje može celokupan rizik osiguranja imovine od elementarnih nepogoda (grad, mraz i druge opasnosti i/ili prirodne nepogode kakve su zemljotres, poplava i suša), kao i osiguranja finansijskih gubitaka zbog lošeg vremena, da reosigura u Republici, odnosno u inostranstvu.
dopunsko osiguranje uz osiguranje života, koje pokriva:
(1)
dopunsko osiguranje od posledica nezgode uz životno osiguranje,
(2)
dopunsko zdravstveno osiguranje uz životno osiguranje;
5)
životna osiguranja iz vezana za jedinice investicionih fondova;
6)
tontine, koje predstavljaju osiguranje u kome se osiguranici dogovore da će zajednički kapitalizovati svoje doprinose i tako kapitalizovanu imovinu podeliti između onih osiguranika koji dožive određenu starost, odnosno između naslednika umrlih osiguranika;
7)
osiguranje s kapitalizacijom isplate, koje se zasniva na aktuarskim obračunima i u kome osiguranik kao zamenu za jednokratnu ili da periodičnu uplatu premije prima isplate u određenoj visini u određenom periodu.
osiguranje od posledica nezgode, uključujući i osiguranje od povreda na radu i profesionalnih oboljenja, koje pokriva:
(1)
ugovorenu novčanu naknadu za slučaj nezgode,
(2)
naknadu ugovorenih troškova za slučaj nezgode,
(3)
kombinaciju isplata iz ;
(4)
isplatu zbog posledica povrede ili oštećenja zdravlja ili zbog smrti putnika;
2)
dobrovoljno zdravstveno osiguranje, koje pokriva:
(1)
ugovorenu novčanu naknadu za slučaj bolesti,
(2)
naknadu ugovorenih troškova lečenja,
(3)
kombinaciju isplata iz ;
3)
osiguranje motornih vozila, koje pokriva štete na motornim vozilima na sopstveni pogon, osim šinskih vozila, i na vozilima bez sopstvenog pogona, odnosno koje pokriva gubitak tih vozila;
4)
osiguranje šinskih vozila, koje pokriva štete na šinskim vozilima, odnosno gubitak tih vozila;
5)
osiguranje vazduhoplova, koje pokriva štete na vazduhoplovima, odnosno gubitak vazduhoplova;
6)
osiguranje plovnih objekata, koje pokriva štete na plovnim objektima, odnosno gubitak tih objekata (morskih, rečnih, jezerskih i kanalskih);
7)
osiguranje robe u prevozu, koje pokriva štete na robi, odnosno gubitak robe bez obzira na vrstu prevoza;
8)
osiguranje imovine od požara i drugih opasnosti, koje pokriva štete na imovini koje nastanu usled požara, eksplozije, oluje i drugih prirodnih nepogoda, atomske energije, klizanja i sleganja tla, osim šteta koje pokrivaju osiguranja iz ;
9)
ostala osiguranja imovine, koja pokrivaju štete na imovini nastale zbog loma mašina, provalne krađe, loma stakla, grada, mraza ili drugih opasnosti, osim šteta koje pokrivaju osiguranja iz ;
10)
osiguranje od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila, koje pokriva sve vrste odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila na sopstveni pogon na kopnu, uključujući i odgovornost pri transportu;
11)
osiguranje od odgovornosti zbog upotrebe vazduhoplova, koje pokriva sve vrste odgovornosti zbog upotrebe vazduhoplova, uključujući i odgovornost pri transportu;
12)
osiguranje od odgovornosti zbog upotrebe plovnih objekata, koje pokriva sve vrste odgovornosti zbog upotrebe ovih objekata, uključujući i odgovornost pri transportu;
13)
osiguranje od opšte odgovornosti za štetu, koje pokriva ostale vrste odgovornosti, osim odgovornosti iz ;
14)
osiguranje kredita, koje pokriva:
(1)
rizik od neplaćanja, odnosno kašnjenja u plaćanju zbog nesolventnosti ili drugih događaja ili postupaka,
(2)
izvozne kredite i ostale rizike povezane sa izvozom, trgovinom i ulaganjima na domaćem i stranom tržištu,
(3)
kredite koji se isplaćuju u ratama,
(4)
hipotekarne i lombardne kredite,
(5)
poljoprivredne kredite,
(6)
ostale kredite i zajmove;
15)
osiguranje jemstva, koje garantuje neposredno ili posredno ispunjenje obaveza dužnika;
16)
osiguranje finansijskih gubitaka, koje pokriva finansijske gubitke zbog:
(1)
gubitka zaposlenja,
(2)
nedovoljnih prihoda,
(3)
lošeg vremena,
(4)
izgubljene dobiti,
(5)
neplaniranih opštih troškova,
(6)
neplaniranih troškova poslovanja,
(7)
gubitka tržišne vrednosti,
(8)
gubitka zakupnine, odnosno prihoda,
(9)
posrednih poslovnih gubitaka, osim gubitaka iz ,
(10)
ostalih neposlovnih gubitaka,
(11)
ostalih finansijskih gubitaka;
17)
osiguranje troškova pravne zaštite, koje pokriva sudske troškove, troškove advokata i druge troškove postupka;
18)
osiguranje pomoći na putovanju, koje pokriva pomoć licima koja naiđu na probleme na putovanju, odnosno u drugim slučajevima odsutnosti iz prebivališta ili boravišta.
Više vrsta neživotnog osiguranja, zavisno od povezanosti rizika, odnosno interesa koji se pokrivaju osiguranjem, svrstavaju se u sledeće podgrupe osiguranja:
1)
osiguranje od posledica nezgode i dobrovoljno zdravstveno osiguranje, koja obuhvataju vrste osiguranja iz ;
2)
osiguranje vozila, koje obuhvata vrste osiguranja iz ;
3)
osiguranje plovnih objekata i transporta, koje obuhvata vrste osiguranja iz ;
4)
osiguranje vazduhoplova, koje обухвата vrste osiguranja iz ;
5)
imovinska osiguranja, koja obuhvataju vrste osiguranja iz ;
6)
osiguranje od odgovornosti, koje obuhvata vrste osiguranja iz ;
7)
osiguranje kredita i jemstva, koje obuhvata vrste osiguranja iz ;
Dobrovoljno zdravstveno osiguranje je osiguranje kojim se, na osnovu ugovora, mogu obezbediti prava iz zdravstvenog osiguranja u skladu s posebnim zakonom.
Nadzor nad obavljanjem delatnosti osiguranja vrši Narodna banka Srbije, u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuju položaj, organizacija, ovlašćenja i funkcije Narodne banke Srbije – radi zaštite prava i interesa osiguranika i drugih korisnika osiguranja, koja obavlja i druge poslove propisane ovim zakonom kojima doprinosi očuvanju i jačanju stabilnosti finansijskog sistema.
Narodna banka Srbije u poslovanju društava za osiguranje ocenjuje zakonitost obavljanja delatnosti osiguranja, primenu sistema upravljanja u društvu i pravila o upravljanju rizikom, kao i primenu pravila struke osiguranja i aktuarske struke, dobrih poslovnih običaja i poslovne etike.
Narodna banka Srbije rešenjem odlučuje o izdavanju, prestanku važenja, odnosno oduzimanju dozvola i izdavanju, prestanku važenja, odnosno oduzimanju saglasnosti iz ovog zakona, o merama koje se izriču u postupku vršenja nadzora u skladu sa ovim zakonom i o drugim pitanjima iz svoje nadležnosti propisanim zakonom.
sud ne može rešiti upravnu stvar za čije je rešavanje ovim zakonom utvrđena nadležnost Narodne banke Srbije.
Rešenje o izdavanju, odnosno o oduzimanju društvu za osiguranje dozvole za obavljanje poslova osiguranja objavljuje se u „Službenom glasniku Republike Srbije”.
) dužni su da obezbede zaštitu prava i interesa osiguranika, ugovarača osiguranja, korisnika osiguranja i trećih oštećenih lica (u daljem tekstu: korisnik usluge osiguranja), u skladu s propisima, pravilima struke i dobrim poslovnim običajima.
Narodna banka Srbije posreduje u rešavanju odštetnog zahteva radi sprečavanja nastanka spora iz osnova osiguranja, postupa po prigovoru korisnika usluge osiguranja u vezi s radom društava za osiguranje i štiti prava i interese tih lica.
Korisnik usluge osiguranja ima pravo na prigovor i zaštitu svojih prava i interesa kod Narodne banke Srbije i u vezi s radom društava za posredovanje u osiguranju, društava za zastupanje u osiguranju, zastupnika u osiguranju i pravnih lica iz
Narodna banka Srbije bliže propisuje način zaštite prava i interesa korisnika usluge osiguranja, način posredovanja u rešavanju odštetnih zahteva i podnošenja prigovora korisnika usluge osiguranja, kao i postupanja po tom prigovoru.
Narodna banka Srbije vodi registar podataka o društvima za osiguranje i društvima za reosiguranje kojima je izdala dozvolu za obavljanje poslova osiguranja, odnosno poslova reosiguranja, s podacima o osnivačima ovih društava, kvalifikovanim imaocima i članovima uprave tih društava, kao i o drugim licima koja u skladu sa ovim zakonom imaju pravo da u Republici obavljaju te poslove.
Narodna banka Srbije vodi registar podataka o društvima za posredovanje u osiguranju, društvima za zastupanje u osiguranju i zastupnicima u osiguranju kojima je izdala dozvolu za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju, odnosno poslova zastupanja u osiguranju i o drugim licima koja u skladu sa ovim zakonom imaju pravo da u Republici obavljaju te poslove, registar pravnih lica iz
Pojam „osiguranje/reosiguranje“, odnosno pojam izveden iz tog pojma u svom poslovnom imenu ili nazivu može upisati u registar nadležnog organa i koristiti u pravnom prometu samo lice koje je za to dobilo dozvolu Narodne banke Srbije u skladu sa ovim zakonom, a drugo lice ga može upisati u taj registar, odnosno koristiti u pravnom prometu samo ako mu je to izričito dozvoljeno drugim zakonom.
Na društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, društvo za posredovanje u osiguranju, društvo za zastupanje u osiguranju i zastupnika u osiguranju primenjuje se zakon kojim se uređuju privredna društva, osim ako ovim zakonom nije drukčije propisano.
Na ugovor o osiguranju, ugovor o reosiguranju, ugovor o posredovanju u osiguranju, ugovor o posredovanju u reosiguranju i ugovor o zastupanju u osiguranju primenjuje se
Društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, društvo za posredovanje u osiguranju, društvo za zastupanje u osiguranju i zastupnik u osiguranju dužni su da svoju delatnost obavljaju u skladu sa zakonom, opštim aktima, aktima poslovne politike, pravilima struke osiguranja i aktuarske struke, dobrim poslovnim običajima i poslovnom etikom.
Društvo za osiguranje može obavljati poslove samo onih vrsta osiguranja za koje je dobilo dozvolu Narodne banke Srbije.
Društvo za osiguranje se osniva kao akcionarsko društvo ili kao društvo za uzajamno osiguranje, a društvo za reosiguranje se osniva samo kao akcionarsko društvo.
Lice koje ima sedište, odnosno prebivalište u Republici može ugovor o osiguranju zaključiti samo s društvom za osiguranje iz
Društvo za osiguranje/reosiguranje ugovor o posredovanju u osiguranju/reosiguranju i ugovor o zastupanju u osiguranju može da zaključi samo s licem koje je dozvolu, odnosno saglasnost za obavljanje poslova posredovanja, odnosno zastupanja u osiguranju dobilo na osnovu ovog zakona.
Društvo za osiguranje koje obavlja poslove životnog osiguranja može obavljati i poslove osiguranja od priključne nezgode i poslove dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja u delu koji pokriva troškove lečenja – pod uslovom da se ta osiguranja odnose na lice s kojim je zaključilo neki od ugovora o životnom osiguranju.
može, izuzetno, obavljati i poslove osiguranja vozača i putnika od posledica nesrećnog slučaja – pod uslovom da se to osiguranje odnosi na vozača osiguranog vozila i lica u tom vozilu.
Akcionarsko društvo za osiguranje može osnovati jedno ili više domaćih i stranih pravnih, odnosno fizičkih lica (u daljem tekstu: osnivači) pod uslovima iz ovog zakona.
Poslovno ime akcionarskog društva za osiguranje sadrži oznaku „a.d.o.”.
Jedno akcionarsko društvo za osiguranje ne može istovremeno obavljati i poslove životnih i poslove neživotnih osiguranja.
Akcionarsko društvo za osiguranje može obavljati poslove jedne vrste osiguranja ili poslove više vrsta osiguranja u okviru iste grupe osiguranja, kao i poslove zastupanja u osiguranju.
, akcionarsko društvo za osiguranje obavlja i poslove procene rizika i šteta, poslove posredovanja radi prodaje i prodaju osiguranih oštećenih stvari koje mu pripadaju po osnovu izvršavanja ugovora o osiguranju i preduzimanje mera radi sprečavanja i otklanjanja opasnosti koje ugrožavaju osiguranu imovinu i lica, a može obavljati i druge poslove utvrđene zakonom.
Akcionarsko društvo za reosiguranje poslove reosiguranja obavlja kao isključivu delatnost, i to u svim grupama osiguranja.
ne odnosi se na akcionarsko društvo za osiguranje koje na dan stupanja na snagu ovog zakona ima dozvolu za obavljanje pojedinih ili svih vrsta životnih osiguranja i pojedinih ili svih vrsta neživotnih osiguranja.
obračunava i iskazuje sredstva osiguranja, odnosno procenjuje ispunjenost uslova koji se odnose na adekvatnost kapitala odvojeno za životna a odvojeno za neživotna osiguranja, na način propisan ovim zakonom;
2)
vodi poslovne knjige i u finansijskim izveštajima odvojeno iskazuje prihode (posebno premije, naknade reosiguravača i prihode od investicione aktivnosti), rashode (posebno naknade šteta i ugovorenih iznosa, povećanja rezervisanja, premije reosiguranja, druge poslovne rashode, rashode po osnovu investicione aktivnosti i troškove sprovođenja osiguranja) i rezultate za životna i neživotna osiguranja, u skladu s
posebno formira investicioni portfolio i upravlja njime, odnosno sredstva aktive utvrđuje posebno za životna a posebno za neživotna osiguranja, kao i izvore tih sredstava (kapital i obaveze).
trajno razgraniči imovinu koja pripada životnim osiguranjima od one koja pripada neživotnim osiguranjima, kao i pripadajući kapital i obaveze, tako da obezbedi odvojeno upravljanje imovinom koja služi ili može služiti za izirenje obaveza po osnovu osiguranja, pripadajućim kapitalom i obavezama, s tim da sredstva i njihove izvore ne prebacuje iz jedne grupe osiguranja u drugu.
, u slučaju da u jednoj grupi osiguranja nisu ispunjeni uslovi koji se odnose na adekvatnost kapitala propisani ovim zakonom, može doneti odluku o trajnom prebacivanju kapitala i pripadajuće imovine u tu grupu osiguranja iz druge grupe ako se tim prebacivanjem ne ugrožava ispunjenost ovih uslova u drugoj grupi osiguranja.
Narodna banka Srbije daje prethodnu saglasnost na odluku iz
na osnovu procene njenog očekivanog uticaja na solventnost društva za osiguranje i njegovu mogućnost da ispunjava obaveze po osnovu osiguranja iz obe grupe osiguranja.
Razgraničenje opštih i zajedničkih prihoda i rashoda u poslovanju društva iz
vrši se srazmerno ostvarenoj premiji osiguranja, broju zaključenih ugovora o osiguranju, broju i iznosu likvidiranih i isplaćenih šteta, odnosno kombinacijom tih kriterijuma, s tim što društvo mora izabrati ove kriterijume i bliže urediti njihovu primenu poštujući načelo stalnosti.
Akcionarsko društvo za osiguranje koje obavlja poslove životnih osiguranja i akcionarsko društvo za osiguranje koje obavlja poslove neživotnih osiguranja, kad su akcionari oba društva isti, mogu zajednički obavljati:
1)
poslove zaključivanja ugovora o osiguranju;
2)
promotivne aktivnosti i srodne poslove marketinga;
3)
opšte, kadrovske i administrativno-tehničke poslove.
Jedno lice ima učešće u drugom licu, u smislu ovog zakona, ako ima neposredno ili posredno pravo ili mogućnost da ostvaruje pravo glasa u tom drugom licu, odnosno da poseduje vlasništvo u njegovom kapitalu ili mogućnost efektivnog vršenja uticaja na upravljanje tim licem ili na njegovu poslovnu politiku.
Kvalifikovano učešće postoji kad jedno lice ima neposredno ili posredno pravo ili mogućnost da ostvari 10% ili više glasačkih prava u pravnom licu, odnosno neposredno ili posredno vlasništvo nad 10% ili više njegovog kapitala ili mogućnost efektivnog vršenja uticaja na upravljanje tim pravnim licem ili na njegovu poslovnu politiku.
Značajno učešće postoji kad jedno lice ima neposredno ili posredno pravo ili mogućnost da ostvari 20% ili više glasačkih prava u pravnom licu, odnosno neposredno ili posredno vlasništvo nad 20% ili više njegovog kapitala ili mogućnost efektivnog vršenja značajnog uticaja na upravljanje tim pravnim licem ili na njegovu poslovnu politiku.
Kontrolno učešće postoji kad jedno lice ima neposredno ili posredno pravo ili mogućnost da ostvari 50% ili više glasačkih prava u pravnom licu, odnosno neposredno ili posredno vlasništvo nad 50% ili više njegovog kapitala ili mogućnost imenovanja natpolovične većine članova organa upravljanja ili nadzora tog pravnog lica ili mogućnost efektivnog vršenja kontrolnog uticaja na upravljanje tim pravnim licem ili na njegovu poslovnu politiku.
Bliska povezanost je odnos u kome su dva ili više fizičkih ili pravnih lica povezana značajnim ili kontrolnim učešćem ili postoji trajna povezanost tih lica s trećim licem na osnovu kontrolnog učešća.
Posredno učešće postoji kad lice koje nema neposredno vlasništvo u pravnom licu ima mogućnost da efektivno ostvari učešće u upravljanju tim pravnim licem, odnosno u njegovom kapitalu koristeći vlasništvo koje drugo lice ima neposredno u tom pravnom licu.
Društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, društvo za posredovanje u osiguranju i društvo za zastupanje u osiguranju ne mogu uzajamno imati učešće u smislu
Povezana lica, u smislu ovog zakona, jesu lica koja su međusobno povezana upravljanjem, kapitalom ili na drugi način radi postizanja zajedničkih poslovnih ciljeva, tako da poslovanje ili rezultati poslovanja jednog lica mogu bitno da utiču na poslovanje, odnosno rezultate poslovanja drugog lica.
, ali postoji mogućnost da se, usled pogoršanja ili poboljšanja finansijskog položaja jednog lica, pogorša ili poboljša finansijski položaj drugog ili drugih lica a Narodna banka Srbije proceni da postoji i mogućnost prenosa gubitka ili dobiti;
3)
pravno i fizičko lice koji su povezani tako da je fizičko lice punomoćnik pravnog lica;
4)
dva ili više pravnih i fizičkih lica koja su povezana tako da je fizičko lice član organa upravljanja ili nadzora drugog/drugih pravnih lica;
5)
dva ili više pravnih i fizičkih lica koja su povezana tako da su članovi porodice fizičkog lica članovi organa upravljanja ili nadzora drugog/drugih pravnih lica;
6)
članovi porodice fizičkih lica koja su članovi organa upravljanja ili nadzora ili lica s posebnim ovlašćenjima i odgovornostima jednog pravnog lica a istovremeno su i članovi organa upravljanja ili nadzora ili lica s posebnim ovlašćenjima i odgovornostima drugog/drugih pravnih lica.
Lica povezana sa akcionarskim društvom za osiguranje su:
1)
članovi grupe društava u kojoj je to društvo;
2)
članovi uprave društva, članovi organa upravljanja člana grupe društava u kojoj je to društvo, kao i članovi porodice ovih lica;
3)
lica sa učešćem u ovom društvu i u licima koja su članovi grupe društava u kojoj je to društvo, kao i članovi porodice ovih lica;
4)
pravna lica u kojima lica iz imaju kontrolno učešće.
Ako je ovim zakonom određeno da akcionarsko društvo za osiguranje ne može ulagati u određeno pravno lice, odnosno da pravno lice ne može ulagati u akcionarsko društvo za osiguranje – ta zabrana se odnosi na neposredna i posredna ulaganja.
Lice koje namerava da stekne kvalifikovano učešće u akcionarskom društvu za osiguranje ili ga uveća tako da stekne ili da prelazi 20%, 30% ili 50% glasačkih prava ili osnovnog kapitala u ovom društvu, odnosno tako da postane matično društvo tog društva – dužno je da zatraži prethodnu saglasnost Narodne banke Srbije za ovo sticanje, odnosno uvećanje.
Saglasnost iz stava 1. ovog člana Narodna banka Srbije izdaje rešenjem, kojim se utvrđuje da je lice iz tog stava dužno da kvalifikovano učešće u akcionarskom društvu za osiguranje stekne, odnosno uveća najkasnije u roku od godinu dana od dana donošenja ovog rešenja.
dužno je da obavesti Narodnu banku Srbije o svakom sticanju/uvećanju kvalifikovanog učešća u akcionarskom društvu za osiguranje – najkasnije u roku od osam dana od dana tog sticanja/uvećanja.
da obezbedi da lica koja će voditi poslove društva za osiguranje nakon tog sticanja/uvećanja imaju dobru poslovnu reputaciju i odgovarajuće iskustvo;
3)
da je njegovo finansijsko stanje zadovoljavajuće, posebno s obzirom na poslove koje društvo obavlja;
4)
da vršenje nadzora nad društvom u skladu sa ovim zakonom neće biti onemogućeno ili znatno otežano zbog njegove bliske povezanosti s drugim licima ili zbog strukture grupe društava kojoj to lice pripada, niti će biti onemogućena ili znatno otežana razmena podataka između nadležnih organa;
5)
da se može utvrditi neposredno ili posredno vlasništvo drugih lica u tom licu, kao i svako neposredno ili posredno vlasništvo tog lica u drugim licima, odnosno da bliska povezanost društva za osiguranje s drugim licima po osnovu tog sticanja/uvećanja ne može ugroziti stabilnost i sigurnost poslovanja društva;
6)
da ne postoji osnovana sumnja da se u vezi sa nameravanim sticanjem/uvećanjem vrši ili pokušava vršiti pranje novca ili finansiranje terorizma u smislu odredaba zakona koji uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma, odnosno da nameravano sticanje/uvećanje može uvećati rizik takvog postupanja;
7)
da je moguće utvrditi izvor sredstava i razloge za to sticanje/uvećanje.
Narodna banka Srbije propisuje bliže uslove za sticanje, odnosno uvećanje kvalifikovanog učešća u akcionarskom društvu za osiguranje, kao i dokaze, dokumentaciju i podatke koje je lice iz stava 1. ovog člana dužno da dostavi uz zahtev za dobijanje saglasnosti iz
, a radi obezbeđivanja stabilnog i sigurnog poslovanja akcionarskog društva za osiguranje i uzimajući u obzir verovatni uticaj predloženog sticaoca na ovo društvo – Narodna banka Srbije, na osnovu ispunjenosti uslova iz
, Narodna banka Srbije je dužna da, ako podnosilac zahteva iz tog stava traži, u roku od osam dana od dana prijema ovog zahteva, izda rešenje kojim se utvrđuje da je lice koje je podnelo taj zahtev istekom propisanog roka steklo zahtevanu saglasnost.
, lica koja su blisko povezana posmatraju se kao jedno lice.
Narodna banka Srbije ne može da uslovljava iznos ni procenat u vezi s kvalifikovanim učešćem koje se stiče, niti može da ispituje nameravano sticanje prema ekonomskim potrebama tržišta.
Ako je lice podnelo zahtev za izdavanje dozvole za obavljanje poslova osiguranja, o zahtevu iz
odlučuje se u postupku odlučivanja o zahtevu za izdavanje ove dozvole.
Kad Narodna banka Srbije razmatra dva ili više zahteva za sticanje/uvećanje kvalifikovanog učešća u istom akcionarskom društvu za osiguranje, dužna je da se prema podnosiocima ovih zahteva ravnopravno odnosi.
da bi, zbog bliske povezanosti podnosioca zahteva s drugim licima ili zbog strukture grupe društava kojoj to lice pripada, vršenje nadzora nad akcionarskim društvom za osiguranje u skladu sa ovim zakonom bilo onemogućeno ili znatno otežano;
4)
da bi, uzimajući u obzir propise strane države koji se primenjuju na lica s kojima je podnosilac zahteva blisko povezan i način primene tih propisa, vršenje nadzora nad akcionarskim društvom za osiguranje u skladu sa ovim zakonom bilo onemogućeno ili znatno otežano;
5)
da bi, zbog poslovnih aktivnosti podnosioca zahteva koje nisu povezane sa obavljanjem delatnosti osiguranja, stabilnost i sigurnost poslovanja akcionarskog društva za osiguranje bile ugrožene ili bi, zbog tih aktivnosti, vršenje nadzora nad tim društvom u skladu sa ovim zakonom bilo znatno otežano.
lice iz finansijskog sektora koje ima sedište, odnosno prebivalište u inostranstvu – Narodna banka Srbije sarađuje sa stranim nadzornim organima radi utvrđivanja da li je to lice pod redovnim nadzorom u matičnoj državi i da li poštuje propise te države, odnosno ispunjava uslove propisane
namerava da u potpunosti otuđi stečeno kvalifikovano učešće u društvu za osiguranje, odnosno da ga umanji ispod visine za koju je dobilo tu saglasnost – dužno je da o tome prethodno pismeno obavesti Narodnu banku Srbije, uz navođenje visine preostalog učešća u akcionarskom društvu za osiguranje.
, odnosno tako da postane matično društvo ovog društva bez prethodne saglasnosti Narodne banke Srbije – Narodna banka Srbije će rešenjem naložiti ovom licu da otuđi stečeno, odnosno uvećano kvalifikovano učešće u tom društvu, u roku koji ne može biti duži od tri meseca od dana donošenja ovog rešenja.
, lice iz tog stava više ne može neposredno ili posredno da ostvaruje glasačka prava u akcionarskom društvu za osiguranje, pravo na dividendu ili druga prava koja proističu iz stečenog ili uvećanog kvalifikovanog učešća, niti može da utiče na upravljanje ovim društvom ili na poslovnu politiku tog društva.
Akcionarsko društvo za osiguranje je dužno da obezbedi da, nakon donošenja rešenja iz
ne ostvaruje prava u društvu za osiguranje iz tog stava, odnosno da ne može da utiče na upravljanje ovim društvom ili na poslovnu politiku tog društva.
ne otuđi stečeno, odnosno uvećano kvalifikovano učešće na način i u roku utvrđenim u rešenju iz tog stava, pravni posao na osnovu koga je stečeno, odnosno uvećano kvalifikovano učešće ništav je.
ili padne ispod tog nivoa, o tome bez odlaganja obaveštava Narodnu banku Srbije.
Akcionarsko društvo za osiguranje je dužno da najmanje jednom godišnje, kao i na njen zahtev, Narodnu banku Srbije obavesti o identitetu svih lica koja imaju kvalifikovano učešće u ovom društvu, uz navođenje visine tog učešća.
dužna su da Narodnoj banci Srbije dostave podatke i informacije o novoimenovanim članovima organa upravljanja tih lica, o licima koja u tim pravnim licima steknu kvalifikovano učešće ili s njima postanu blisko povezana, kao i o svakoj statusnoj promeni – najkasnije u roku od 30 dana od dana njihovog imenovanja, odnosno sticanja tog svojstva, odnosno od dana saznanja o budućoj statusnoj promeni.
tražiti da joj dostave i druge informacije koje se odnose na njih same i/ili na lica s kojima su blisko povezana a značajne su za razjašnjenje ili tumačenje podataka i informacija iz tog stava ili za utvrđivanje da li su promenjeni uslovi pod kojima je Narodna banka Srbije odobrila sticanje, odnosno uvećanje kvalifikovanog učešća u akcionarskom društvu za osiguranje.
Ako Narodna banka Srbije utvrdi da lice koje je steklo, odnosno uvećalo kvalifikovano učešće u akcionarskom društvu za osiguranje utiče na to društvo suprotno načelima poslovanja iz
, može ovom licu naložiti privremenu meru radi okončanja takvog postupanja, uključujući i ograničenje ostvarivanja prava glasa po osnovu kvalifikovanog učešća.
Narodna banka Srbije donosi rešenje o oduzimanju saglasnosti za sticanje/uvećanje kvalifikovanog učešća u akcionarskom društvu za osiguranje ako utvrdi:
1)
da je lice koje ima kvalifikovano učešće navedenu saglasnost dobilo na osnovu neistinitih i netačnih podataka;
2)
da lice koje ima kvalifikovano učešće više ne ispunjava najmanje jedan od uslova iz
licu kome je oduzeta saglasnost iz tog stava naložiti da otuđi kvalifikovano učešće u akcionarskom društvu za osiguranje u roku koji ne može biti duži od tri meseca od dana donošenja tog rešenja.
predloge akata poslovne politike iz , s mišljenjem ovlašćenog aktuara na predloge ovih akata iz i uslove osiguranja za obavezna osiguranja u saobraćaju s mišljenjem ovlašćenog aktuara, ako će društvo obavljati ta osiguranja;
6)
predlog kako će se uspostaviti sistem upravljanja u društvu utvrđen ovim zakonom;
7)
spisak akcionara i podatke o akcionarima koji stiču kvalifikovano učešće u društvu, o visini njihovog učešća i o licima koja su blisko povezana s budućim kvalifikovanim imaocima, sa opisom načina povezanosti iz
na osnovu kojih se utvrđuje pouzdanost lica koje stiče kvalifikovano učešće u društvu i finansijska opravdanost predloženog sticanja;
9)
podatke o predloženim članovima uprave društva, s podacima i dokazima o tome da ova lica imaju dobru poslovnu reputaciju i odgovarajuće stručne kvalifikacije, znanje i iskustvo i dokazima o ispunjenosti drugih uslova iz
, osnivači akcionarskog društva za osiguranje dostave i druge podatke i dokumentaciju.
Narodna banka Srbije bliže propisuje šta se smatra potrebnom organizacionom, kadrovskom i tehničkom osposobljenošću akcionarskog društva za osiguranje, kao i sadržinu dokaza, dokumentacije i podataka iz
Poslovni plan akcionarskog društva za osiguranje mora da sadrži:
1)
osnove poslovne politike;
2)
grupu osiguranja ili vrstu osiguranja koje će društvo obavljati a za koje se izdaje dozvola za rad, s prikazom strukture i prirode rizika koji se pokrivaju i budućih obaveza po tom osnovu;
3)
program predviđenog reosiguranja;
4)
procenu zahtevane margine solventnosti;
5)
procenu elemenata garantne rezerve, odnosno ispunjenosti uslova koji se odnose na adekvatnost kapitala, u skladu sa odredbama ovog zakona;
6)
planirani iznos troškova osnivanja i način pokrića tih troškova;
7)
elaborat o očekivanim rezultatima poslovanja za trogodišnji period, a naročito očekivani prihod od premija, očekivani rashod po osnovu šteta, predračun troškova sprovođenja osiguranja sa očekivanom strukturom tih troškova, projekciju bilansa stanja, a posebno projekciju imovine koja će služiti za pokriće obaveza po osnovu osiguranja, uz procenu likvidnosti.
sadrži i mišljenje ovlašćenog aktuara u delu koji se odnosi na to da li očekivana premija akcionarskog društva za osiguranje obezbeđuje trajno ispunjenje obaveza po osnovu ugovora o osiguranju.
Akcionarsko društvo za osiguranje koje obavlja poslove osiguranja iz
izričito se navode vrste osiguranja za koje se izdaje dozvola za rad, a ako se rešenje izdaje za sve vrste osiguranja iz jedne grupe, odnosno podgrupe osiguranja – u dispozitivu se navodi samo ta grupa, odnosno podgrupa osiguranja.
ako osnivački akt i/ili predlog statuta društva nisu u skladu sa zakonom i drugim propisom;
4)
ako poslovni plan društva, predlozi akata poslovne politike iz , odnosno predloženi sistem upravljanja u društvu nisu odgovarajući;
5)
ako lica koja stiču kvalifikovano učešće u društvu ne ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom;
6)
ako bi, zbog bliske povezanosti podnosioca zahteva s drugim licima ili zbog strukture grupe društava kojoj to lice pripada, vršenje nadzora nad društvom u skladu sa ovim zakonom bilo onemogućeno ili znatno otežano;
7)
ako bi, uzimajući u obzir propise strane države koji se primenjuju na lica s kojima je podnosilac zahteva blisko povezan i način primene tih propisa, vršenje nadzora nad društvom u skladu sa ovim zakonom bilo onemogućeno ili znatno otežano;
8)
ako bi, zbog poslovnih aktivnosti podnosioca zahteva koje nisu povezane sa obavljanjem delatnosti osiguranja, stabilnost i sigurnost poslovanja društva bile ugrožene ili bi, zbog tih aktivnosti, vršenje nadzora nad društvom u skladu sa ovim zakonom bilo znatno otežano;
9)
ako predloženi članovi uprave društva ne ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom;
10)
ako nije dostavljeno ime i prezime lica koje će obavljati poslove ovlašćenog aktuara i propisani podaci i dokazi o ispunjenosti uslova za to lice;
11)
ako nije obezbeđena potrebna organizaciona, kadrovska i tehnička osposobljenost društva.
Ako Narodna banka Srbije odbije zahtev za izdavanje dozvole za rad, dužna je da navode razloge za to odbijanje.
Osnivač akcionarskog društva za osiguranje kome je zahtev za izdavanje dozvole za rad odbijen ne može podneti novi zahtev u roku od godinu dana od dana tog odbijanja.
Akcionarsko društvo za osiguranje, radi obavljanja bilo koje vrste osiguranja koja nije navedena u dozvoli za rad, odnosno za prestanak obavljanja one vrste osiguranja za koju ima dozvolu za rad – podnosi Narodnoj banci Srbije zahtev za promenu dozvole za rad.
Osnivačka skupština akcionarskog društva za osiguranje održava se posle prijema rešenja Narodne banke Srbije o izdavanju društvu dozvole za rad, i to najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema tog rešenja.
Osnivačku skupštinu akcionarskog društva za osiguranje čine osnivači tog društva.
Osnivači akcionarskog društva za osiguranje pravo glasa na osnivačkoj skupštini ostvaruju srazmerno visini svog uloga.
Osnivačka skupština dvotrećinskom većinom glasova osnivača akcionarskog društva za osiguranje:
1)
donosi statut društva;
2)
utvrđuje poslovnu politiku i poslovni plan društva;
3)
bira članove nadzornog odbora društva;
4)
donosi opšte akte, akte poslovne politike i druge akte značajne za početak rada i poslovanja društva;
5)
prihvata procenu vrednosti nenovčanih uloga;
6)
utvrđuje najveći iznos troškova osnivanja kad ti troškovi padaju na teret društva.
Osnivači društva za osiguranje dužni su da akte usvojene na sednici osnivačke skupštine dostave Narodnoj banci Srbije u roku od pet dana od dana održavanja te sednice.
Osnivači akcionarskog društva za osiguranje dužni su da prijavu za upis društva u registar nadležnog organa podnesu u roku od 30 dana od dana prijema rešenja Narodne banke Srbije o izdavanju dozvole za rad.
, kao i rešenje Narodne banke Srbije o davanju prethodne saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave akcionarskog društva za osiguranje.
Akcionarsko društvo za osiguranje stiče svojstvo pravnog lica upisom u registar nadležnog organa.
Akcionarsko društvo za osiguranje dužno je da rešenje o upisu u registar nadležnog organa dostavi Narodnoj banci Srbije u roku od sedam dana od dana prijema tog rešenja.
Na pitanja koja se odnose na organe akcionarskog društva za osiguranje primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju privredna društva, osim ako pojedina pitanja nisu drukčije uređena ovim zakonom.
Skupštinu akcionarskog društva za osiguranje čine akcionari tog društva (u daljem tekstu: akcionari).
Pravo glasa akcionari ostvaruju neposredno ili preko svojih predstavnika.
Statutom akcionarskog društva za osiguranje (u daljem tekstu: statut) ne može se akcionarima koji imaju 1% ili više akcija s pravom glasa onemogućiti neposredno vršenje prava glasa.
Skupština akcionarskog društva za osiguranje (u daljem tekstu: skupština) odlučuje o:
1)
izmenama statuta;
2)
povećanju ili smanjenju osnovnog kapitala društva, kao i o svakoj emisiji hartija od vrednosti;
3)
broju odobrenih akcija;
4)
promenama prava ili povlastica bilo koje klase akcija;
5)
statusnim promenama i promenama pravne forme društva;
6)
sticanju imovine velike vrednosti i raspolaganju njome;
7)
raspodeli dobiti i pokriću gubitaka društva;
8)
usvajanju finansijskih izveštaja, godišnjeg izveštaja o poslovanju, izveštaja o sprovođenju politike saosiguranja i reosiguranja, kao i izveštaja revizora o obavljenoj reviziji finansijskih izveštaja;
9)
usvajanju izveštaja nadzornog odbora društva;
10)
utvrđivanju dugoročnog plana finansijske konsolidacije;
11)
imenovanju i razrešenju članova nadzornog odbora društva;
12)
utvrđivanju naknada članova nadzornog odbora društva;
13)
izboru društva za reviziju i naknadi za obavljanje revizije;
Sednice skupštine održavaju se najmanje jednom godišnje.
Narodna banka Srbije može zahtevati da se određena pitanja uvrste u dnevni red zasedanja skupštine.
Predstavnik Narodne banke Srbije može prisustvovati sednici skupštine i može se na toj sednici obraćati akcionarima.
Nadzorni odbor akcionarskog društva za osiguranje obaveštava Narodnu banku Srbije o datumu održavanja i dnevnom redu sednice skupštine u roku predviđenom za obaveštavanje skupštine, i, nakon održane sednice, dostavlja joj kopiju zapisnika s te sednice.
Nadzorni odbor akcionarskog društva za osiguranje (u daljem tekstu: nadzorni odbor):
1)
utvrđuje poslovne ciljeve, poslovnu strategiju i godišnji plan poslovanja društva i nadzire njihovo ostvarivanje;
2)
imenuje i razrešava članove izvršnog odbora društva;
3)
imenuje i razrešava ovlašćenog aktuara;
4)
nadzire rad članova izvršnog odbora društva;
5)
ustanovljava računovodstvene politike društva i izjašnjava se o aktima poslovne politike društva;
6)
razmatra i daje mišljenje sa obrazloženjem na finansijske izveštaje, godišnji izveštaj o poslovanju i izveštaj o sprovođenju politike saosiguranja i reosiguranja sa mišljenjem ovlašćenog aktuara i podnosi ih skupštini na usvajanje;
7)
daje i opoziva prokuru;
8)
saziva sednice skupštine i utvrđuje predlog dnevnog reda;
9)
izdaje odobrene akcije ako je za to ovlašćen statutom ili odlukom skupštine;
10)
utvrđuje emisionu cenu akcija i drugih hartija od vrednosti, u skladu sa zakonom;
11)
utvrđuje tržišnu vrednost akcija, u skladu sa zakonom;
12)
donosi odluku o sticanju sopstvenih akcija, u skladu sa zakonom;
13)
donosi odluku o raspodeli međudividendi akcionarima u slučajevima predviđenim zakonom;
14)
određuje naknadu za rad članova izvršnog odbora i izjašnjava se o politici zarada i ostalih primanja u društvu;
15)
daje saglasnost članovima izvršnog odbora društva za preduzimanje poslova ili radnji u skladu sa zakonom, statutom, odlukom skupštine i odlukom nadzornog odbora;
16)
uspostavlja sistem internih kontrola i utvrđuje strategije za upravljanje rizicima;
17)
donosi pravilnik o radu interne revizije;
18)
usvaja plan rada interne revizije;
19)
obezbeđuje da pravni poslovi zaključeni sa akcionarima, povezanim licima i drugim licima koja imaju dužnost prema društvu ne budu nepovoljniji po to društvo od istih poslova zaključenih po tržišnim uslovima;
20)
predlaže skupštini društvo za reviziju i razmatra izveštaje revizora o obavljenoj reviziji finansijskih izveštaja, kao i izveštaje internog revizora;
21)
obaveštava Narodnu banku Srbije i druge nadležne organe o utvrđenim nepravilnostima;
22)
razmatra nalaze Narodne banke Srbije u postupku nadzora nad obavljanjem delatnosti osiguranja, odnosno drugih nadzornih i inspekcijskih organa u postupku kontrole poslovanja društva;
23)
obavlja druge poslove u skladu sa zakonom, statutom i odlukama skupštine.
Nadzorni odbor je odgovoran za uspostavljanje sistema upravljanja rizicima u akcionarskom društvu za osiguranje i za nadzor nad tim sistemom, a dužan je i da obezbedi da izvršni odbor ovog društva identifikuje rizike kojima je to društvo izloženo, kao i da kontrolu tih rizika vrši u skladu sa odobrenim strategijama i procedurama.
Sednice nadzornog odbora održavaju se najmanje jednom u tri meseca.
Ako Narodna banka Srbije oceni da je potrebno, predstavnik Narodne banke Srbije može prisustvovati sednici nadzornog odbora i obraćati se njegovim članovima.
Nadzorni odbor obaveštava Narodnu banku Srbije o datumu održavanja i dnevnom redu svoje sednice u roku predviđenom za obaveštavanje članova nadzornog odbora.
Akcionarsko društvo za osiguranje je dužno da, uz godišnji izveštaj o poslovanju društva, Narodnoj banci Srbije dostavi i izveštaj o ukupnom broju održanih sednica nadzornog odbora i mestu njihovog održavanja.
Izvršni odbor akcionarskog društva za osiguranje (u daljem tekstu: izvršni odbor) čine najmanje dva člana, uključujući i predsednika.
Predsednik izvršnog odbora predstavlja i zastupa akcionarsko društvo za osiguranje.
Pri zaključivanju pravnih poslova i preduzimanju pravnih radnji iz svog delokruga, predsednik izvršnog odbora dužan je da obezbedi potpis jednog člana izvršnog odbora.
Izvršni odbor vodi poslove akcionarskog društva za osiguranje i vrši dnevni nadzor nad aktivnostima zaposlenih u tom društvu.
Izvršni odbor:
1)
obezbeđuje zakonitost rada društva;
2)
odgovara za tačnost poslovnih knjiga i finansijskih izveštaja društva;
3)
primenjuje poslovne ciljeve i poslovnu strategiju društva na način utvrđen poslovnim planom, odnosno godišnjim planom poslovanja, a daje i smernice za novo poslovno planiranje;
4)
donosi akta poslovne politike društva;
5)
odlučuje o investicionoj politici, kao i o zaduživanju društva u granicama koje utvrdi nadzorni odbor, u skladu s propisima;
6)
sprovodi sistem internih kontrola i strategije za upravljanje rizicima;
7)
usvaja procedure za identifikovanje, merenje, praćenje i procenu rizika, kao i za upravljanje rizicima, analizira efikasnost njihove primene i o tim aktivnostima izveštava nadzorni odbor;
8)
usvaja i sprovodi procedure za rešavanje odštetnih zahteva;
9)
obezbeđuje sigurnost i redovno praćenje informacionog sistema društva;
10)
obaveštava nadzorni odbor o svim postupanjima koja nisu usklađena s propisima i drugim aktima društva;
11)
podnosi nadzornom odboru tromesečne izveštaje i godišnji izveštaj o poslovanju, kao i finansijske izveštaje društva;
12)
sprovodi odluke skupštine i nadzornog odbora;
13)
odlučuje o pitanjima koja nisu u nadležnosti skupštine i nadzornog odbora;
14)
obavlja druge poslove u skladu sa zakonom, statutom, odlukama skupštine i odlukama nadzornog odbora.
Upravu akcionarskog društva za osiguranje (u daljem tekstu: uprava), u smislu ovog zakona, čini nadzorni odbor i izvršni odbor.
Članovi uprave su dužni da preduzimaju mere radi sprečavanja nezakonitih ili neprimerenih radnji i uticaja koji su štetni ili nisu u najboljem interesu akcionarskog društva za osiguranje i njegovih akcionara a koje vrše lica koja su blisko povezana s tim društvom – radi zaštite korisnika usluge osiguranja.
Skupština najmanje jednom godišnje razmatra pismenu informaciju s detaljnim podacima o svim zaradama, naknadama i drugim primanjima članova nadzornog odbora i izvršnog odbora i o svim ugovorima između akcionarskog društva za osiguranje i tih lica te drugih lica povezanih s njima čija je posledica imovinska korist za ova lica, kao i predlog nadzornog odbora o zaradama, naknadama i drugoj imovinskoj koristi tih lica za narednu godinu.
prestaje da važi ako lice u roku od šest meseci od dana donošenja rešenja o davanju te saglasnosti ne bude imenovano za člana uprave.
Akcionarsko društvo za osiguranje je dužno da Narodnu banku Srbije obavesti o imenovanju, odnosno razrešenju člana uprave u roku od osam dana od dana imenovanja, odnosno razrešenja.
Akcionarsko društvo za osiguranje je dužno da imenovane članove uprave upiše u registar nadležnog organa.
Član uprave mora imati dobru poslovnu reputaciju i odgovarajuće stručne kvalifikacije, znanje i iskustvo koji su potrebni za obavljanje funkcije člana uprave.
Član uprave ne može biti lice:
1)
koje je pravnosnažno osuđeno za krivično delo na bezuslovnu kaznu zatvora ili pravnosnažno osuđeno za kazneno delo koje ga čini nepodobnim za obavljanje ove funkcije;
2)
kome je pravnosnažno izrečena zaštitna mera zabrane obavljanja delatnosti koja ga čini nepodobnim za obavljanje ove funkcije;
3)
koje je na dan oduzimanja dozvole za rad pravnom licu iz finansijskog sektora ili šest meseci pre tog dana, odnosno na dan uvođenja prinudne uprave ili pokretanja postupka stečaja ili prinudne likvidacije nad tim pravnim licem bilo ovlašćeno za zastupanje i predstavljanje tog pravnog lica ili bilo član njegovog organa upravljanja, osim prinudnog upravnika ovog pravnog lica;
4)
kome je u poslednje tri godine oduzeta saglasnost za obavljanje funkcije člana organa upravljanja ili druge funkcije za čije je obavljanje propisana saglasnost nadležnog organa;
5)
koje je razrešeno dužnosti člana uprave u skladu s
, za člana uprave može biti imenovano lice koje je član organa upravljanja, odnosno nadzora pravnog lica u kome akcionarsko društvo za osiguranje ima kontrolno učešće.
Najmanje jedan član nadzornog odbora, odnosno jedan član izvršnog odbora mora aktivno znati srpski jezik i imati prebivalište u Republici, a ostali članovi izvršnog odbora moraju imati boravište u Republici.
Svi članovi izvršnog odbora moraju biti zaposleni u akcionarskom društvu za osiguranje s punim radnim vremenom.
Narodna banka Srbije propisuje bliže uslove za obavljanje funkcije člana uprave, kao i dokaze, dokumentaciju i podatke koje je akcionarsko društvo za osiguranje dužno da dostavi uz zahtev za dobijanje saglasnosti iz
ako iz podataka kojima raspolaže proizlazi da bi, zbog delatnosti ili poslova koje lice predloženo za člana uprave obavlja, odnosno radnji koje je izvršilo, moglo biti ugroženo poslovanje akcionarskog društva za osiguranje u skladu s pravilima o upravljanju rizikom;
4)
ako je lice predloženo za člana uprave već upisano u registar nadležnog organa bez prethodno dobijene saglasnosti
Izvršni odbor je dužan da odmah pismeno obavesti nadzorni odbor:
1)
ako je ugrožena likvidnost, odnosno solventnost akcionarskog društva za osiguranje;
2)
ako nastupe razlozi za prestanak važenja dozvole za rad akcionarskog društva za osiguranje ili za oduzimanje društvu dozvole za rad, odnosno razlozi za zabranu obavljanja pojedinih vrsta osiguranja;
3)
ako akcionarsko društvo za osiguranje prestane da ispunjava uslove koji se odnose na adekvatnost kapitala propisane ovim zakonom.
, nadzorni odbor je dužan da odmah pismeno obavesti Narodnu banku Srbije.
Član uprave je dužan da odmah pismeno obavesti Narodnu banku Srbije:
1)
o njegovom imenovanju na funkciju, odnosno o prestanku funkcije u organu upravljanja ili nadzora drugih pravnih lica;
2)
o pravnim poslovima na osnovu kojih je on, odnosno član njegove porodice, neposredno ili posredno, stekao akcije, odnosno udele pravnog lica na osnovu kojih je sam ili s članovima svoje porodice stekao, odnosno uvećao u tom pravnom licu kvalifikovano učešće, odnosno ako se njegovo učešće smanjilo ispod nivoa propisanog
Akcionarsko društvo za osiguranje je dužno da od Narodne banke Srbije zatraži prethodnu saglasnost na predlog odluke o promeni svog poslovnog imena, sedišta, odnosno adrese sedišta.
Uz zahtev za dobijanje saglasnosti Narodne banke Srbije za promenu sedišta, odnosno adrese sedišta podnosi se, pored predloga odluke o promeni sedišta, i dokaz o potrebnoj tehničkoj osposobljenosti iz
, akcionarsko društvo za osiguranje je dužno da sve druge akte, poslovne knjige, zapisnike sa sednica svojih organa, odluke tih organa i ugovore sačinjava na srpskom jeziku.
Akcionarsko društvo za osiguranje je dužno da zatraži prethodnu saglasnost Narodne banke Srbije za ulaganja na osnovu kojih stiče kvalifikovano učešće u drugom pravnom licu, kao i za uvećanje tog učešća u visini ili preko nivoa propisanog
Narodna banka Srbije odlučuje u roku od 60 dana od dana prijema urednog zahteva – shodnom primenom odredaba ovog zakona o izdavanju prethodne saglasnosti za sticanje/uvećanje kvalifikovanog učešća u akcionarskom društvu za osiguranje, s tim što se ispunjenost uslova iz procenjuje za pravno lice u koje se ulaže, a ispunjenost uslova iz
Odredbe ovog zakona koje se odnose na društvo za osiguranje shodno se primenjuju na akcionarsko društvo za reosiguranje, osim ako pojedina pitanja nisu drukčije uređena ovim zakonom.
Društvo za uzajamno osiguranje je pravno lice sa sedištem u Republici koje je u registar nadležnog organa upisano na osnovu dozvole Narodne banke Srbije za obavljanje poslova osiguranja.
Društvo za uzajamno osiguranje obavlja poslove osiguranja isključivo u interesu svojih članova (osiguranika) po principu uzajamnosti i solidarnosti.
Društvo za uzajamno osiguranje može obavljati sve poslove osiguranja, osim poslova reosiguranja.
Poslovno ime društva za uzajamno osiguranje sadrži oznaku „d.u.o.”.
Društvo za uzajamno osiguranje mogu osnovati pravna i fizička lica.
Društvo za uzajamno osiguranje može osnovati najmanje 250 fizičkih lica ako se društvo osniva za obavljanje poslova životnih osiguranja, odnosno najmanje 300 fizičkih ili pravnih lica ako se osniva za obavljanje poslova neživotnih osiguranja.
Društvo za uzajamno osiguranje osniva se kao društvo s neograničenim doprinosom ili kao društvo sa ograničenim doprinosom.
Društvo za uzajamno osiguranje s neograničenim doprinosom može od svakog člana (osiguranika) zahtevati uplatu dodatnog doprinosa potrebnog za namirenje nepokrivenih šteta i ostalih rashoda, bez ograničenja.
Društvo za uzajamno osiguranje sa ograničenim doprinosom može od svakog člana (osiguranika) zahtevati uplatu dodatnog doprinosa koji nije veći od njegovog prethodno uplaćenog doprinosa u celini iz iste poslovne godine – ako su naknade šteta i ostali rashodi veći od prethodno uplaćenog doprinosa i ostalih prihoda društva.
Ako društvo za uzajamno osiguranje obavlja poslove više vrsta osiguranja, svojim statutom može predvideti plaćanje dodatnog doprinosa odvojeno za svaku vrstu osiguranja.
predloge akata poslovne politike iz , s mišljenjem ovlašćenog aktuara na predloge ovih akata iz i uslove osiguranja za obavezna osiguranja u saobraćaju s mišljenjem ovlašćenog aktuara, ako će društvo obavljati ta osiguranja.
Ugovor o osnivanju društva za uzajamno osiguranje sadrži naročito odredbe o:
1)
poslovnom imenu, sedištu i adresi sedišta društva;
2)
imenu i adresi, odnosno poslovnom imenu i sedištu osnivača;
3)
poslovima osiguranja, tj. vrstama osiguranja i broju istih rizika;
4)
iznosu novčanog dela osnovnog kapitala i drugih sredstava;
5)
broju osnivača i visini uloga svakog osnivača;
6)
uslovima, rokovima i načinu vraćanja uplaćenih uloga osnivača, s kamatom iz viška prihoda nad rashodima (u daljem tekstu: višak);
7)
posledicama promene statuta društva, opštih uslova osiguranja i odluke o prestanku društva na zaključene ugovore o osiguranju;
8)
posledicama propuštanja uplate uloga, minimalnog doprinosa, međusobnim odnosima u slučaju neispunjenja propisanih uslova koji se odnose na minimalan broj članova (osiguranika), odnosno istih rizika.
Ugovor o osnivanju društva za uzajamno osiguranje može da sadrži i druge odredbe značajne za osnivanje društva.
Statut društva za uzajamno osiguranje sadrži odredbe o:
1)
poslovnom imenu, sedištu i adresi sedišta društva;
2)
poslovima osiguranja i vrstama osiguranja kojima će se društvo baviti;
3)
iznosu novčanog dela osnovnog kapitala društva i drugih sredstava i o uplati doprinosa članova (osiguranika);
4)
broju osnivača i visini osnivačkih uloga pojedinih članova (osiguranika);
5)
načinu utvrđivanja doprinosa članova (osiguranika) i o uslovima i rokovima uplate doprinosa;
6)
pravu članova (osiguranika) na naknadu štete;
7)
ograničenom, odnosno neograničenom doprinosu;
8)
obavezi uplate dodatnog doprinosa za pokriće manjka ili mogućnosti da se manjak društva pokrije srazmernim umanjenjem naknade svim članovima (osiguranicima);
9)
početku i prestanku članstva u društvu;
10)
pravima i obavezama članova (osiguranika) koji istupe iz društva;
11)
načinu potpisivanja i zastupanju društva;
12)
organima društva i njihovom sastavu, imenovanju, opozivu, delokrugu i načinu rada i odlučivanja;
13)
fondovima i rezervama;
14)
uslovima i načinu raspodele viška, odnosno pokrića manjka;
Statutom društva za uzajamno osiguranje mora biti određen način formiranja rezervi za pokriće manjka u poslovanju društva, doprinosi (premije) koji se godišnje koriste za formiranje ovih rezervi i najmanji iznos tih rezervi.
Osiguranik stiče svojstvo člana društva za uzajamno osiguranje potpisivanjem ugovora o osiguranju.
Član društva za uzajamno osiguranje ne odgovara za obaveze tog društva.
Član društva za uzajamno osiguranje ne može svoje obaveze za plaćanje doprinosa i naknadnih uplata prema ovom društvu prebijati svojim potraživanjem prema tom društvu.
Plaćanje doprinosa i raspoređivanje viška moraju biti pod jednakim uslovima za sve članove društva za uzajamno osiguranje.
Društvo za osiguranje može poslove osiguranja obavljati u stranoj državi preko ogranka ili neposredno, u skladu s propisima te države i odredbama ovog člana.
Za osnivanje ogranka u stranoj državi, društvo za osiguranje podnosi Narodnoj banci Srbije zahtev za dobijanje prethodne saglasnosti za osnivanje ogranka.
ako bi, zbog propisa strane države i prakse u njihovoj primeni, vršenje nadzora nad obavljanjem delatnosti osiguranja u skladu sa ovim zakonom moglo biti onemogućeno ili otežano.
Kad poslove osiguranja neposredno obavlja u stranoj državi, društvo za osiguranje je dužno da, u roku od osam dana od početka obavljanja poslova, o tome obavesti Narodnu banku Srbije.
Narodna banka Srbije propisuje bliže uslove za obavljanje poslova osiguranja u stranoj državi preko ogranka, kao i način davanja, oduzimanja i prestanka važenja saglasnosti iz
Društvo za osiguranje je dužno da, pre zaključenja ugovora o osiguranju, obavesti ugovarača osiguranja najmanje o:
1)
poslovnom imenu, pravnoj formi, sedištu i adresi sedišta društva za osiguranje s kojim zaključuje ugovor;
2)
uslovima osiguranja i pravu koje se primenjuje na ugovor o osiguranju;
3)
vremenu važenja ugovora;
4)
rizicima pokrivenim osiguranjem i isključenjima u vezi s tim rizicima;
5)
visini premije osiguranja, načinu plaćanja premije osiguranja, visini doprinosa, poreza i drugih troškova koji se obračunavaju pored premije osiguranja, kao i o ukupnom iznosu plaćanja;
6)
pravu na raskid ugovora i uslovima za raskid, odnosno pravu na odustanak od ugovora;
7)
roku u kome ponuda obavezuje društvo za osiguranje;
8)
načinu podnošenja i roku propisanom za podnošenje odštetnog zahteva, odnosno za ostvarivanje prava po osnovu osiguranja;
9)
načinu zaštite njegovih prava i interesa kod društva za osiguranje;
10)
nazivu, sedištu i adresi organa nadležnog za nadzor nad poslovanjem društva za osiguranje, kao i o načinu zaštite njegovih prava i interesa kod tog organa.
U slučaju zaključivanja ugovora o životnom osiguranju, obaveštenje iz
, pored informacija iz tog stava, mora da sadrži i informacije:
1)
o osnovici i kriterijumima za učešće u dobiti i načinu i rokovima za isplatu učešća u dobiti;
2)
o tabeli otkupnih vrednosti;
3)
o uslovima za ostvarivanje prava na kapitalizaciju ugovora i pravima iz takvog osiguranja;
4)
kod osiguranja vezanih za jedinice investicionih fondova – o tome ko snosi investicioni rizik, definiciji investicionih jedinica za koje su vezane naknade i o prospektu investicionog fonda, a naročito o strukturi ulaganja;
5)
o poreskim propisima koji se odnose na životno osiguranje.
U slučaju osiguranja troškova pravne zaštite kod izbora advokata ili drugog lica koje ima odgovarajuće kvalifikacije u skladu s propisom, a radi odbrane, zastupanja ili zaštite interesa osiguranika u istrazi ili postupku – osiguranik slobodno bira advokata ili drugo lice.
Kad ugovarač osiguranja i osiguranik nisu isto lice, a reč je o kolektivnom osiguranju ili osiguranju koje predstavlja povezani ugovor (sa ugovorom o prodaji robe ili o pružanju usluga između potrošača i trgovca ili u vezi s njim) ili ugovor koji je uslov za korišćenje druge finansijske usluge – društvo za osiguranje je dužno da osiguranika obavesti o podacima iz i
Tekst i sadržaj obaveštenja iz moraju biti napisani pregledno i razumljivo i sastavljeni na srpskom jeziku.
Društvo za osiguranje je dužno da obaveštavanje iz izvrši u pisanoj formi ili na drugom trajnom nosaču podataka koji ugovaraču osiguranja, odnosno osiguraniku omogućava da sačuva podatke, da tim podacima pristupi i da ih reprodukuje u neizmenjenom obliku u periodu koji odgovara svrsi čuvanja.
Sve informacije koje društvo za osiguranje saopštava potencijalnim ugovaračima osiguranja preko sredstava javnog informisanja moraju biti tačne, celovite i jasne, moraju se zasnivati na pouzdanim podacima, ne smeju prikrivati pravu svrhu takvog informisanja, niti na bilo koji način dovoditi u zabludu primaoce tih informacija.
Troškove u vezi sa obaveštavanjem iz snosi društvo za osiguranje.
Poslovi posredovanja u osiguranju obuhvataju poslove posredovanja u osiguranju i u reosiguranju.
Poslovi posredovanja u osiguranju su poslovi koji se odnose na dovođenje u vezu osiguranika, odnosno ugovarača osiguranja/reosiguranja i društva za osiguranje/reosiguranje radi pregovaranja o zaključenju ugovora o osiguranju/reosiguranju, na pripremu za zaključenje ovih ugovora, kao i na pružanje pomoći pri izvršavanju prava iz tih ugovora, a naročito pri rešavanju odštetnih zahteva.
Poslove posredovanja u osiguranju kao isključivu delatnost obavlja društvo za posredovanje u osiguranju sa sedištem u Republici koje je u registar nadležnog organa upisano na osnovu dozvole Narodne banke Srbije za obavljanje ovih poslova.
Društvo za posredovanje u osiguranju ne može obavljati poslove zastupanja u osiguranju.
, lice iz tog stava može da obavlja i poslove koji su neposredno ili posredno povezani s poslovima osiguranja, s tim da Narodna banka Srbije bliže propisuje koji su to poslovi, kao i način i uslove njihovog obavljanja.
Društvo za posredovanje u osiguranju ne može posredovati radi zaključenja ugovora o osiguranju/reosiguranju s društvom za osiguranje/reosiguranje ako bi zaključenje tih ugovora bilo suprotno ovom zakonu.
Društvo za posredovanje u osiguranju osniva se u skladu sa zakonom kojim se uređuju privredna društva, ako pojedina pitanja nisu drukčije uređena ovim zakonom.
Društvo za posredovanje u osiguranju može se osnovati kao akcionarsko društvo ili kao društvo sa ograničenom odgovornošću.
Ako se društvo za posredovanje u osiguranju osniva kao akcionarsko društvo – novčani deo osnovnog kapitala ne može biti manji od 25.000 evra u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan uplate.
Ako se društvo za posredovanje u osiguranju osniva kao društvo sa ograničenom odgovornošću – novčani deo osnovnog kapitala ne može biti manji od 12.500 evra u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan uplate.
Društvo za posredovanje u osiguranju je dužno da u svom poslovanju obezbedi da njegov osnovni kapital uvek bude u visini iznosa koji nije manji od iznosa u evrima iz , kao i da likvidnu aktivu (sredstva u novcu, kratkoročnim hartijama od vrednosti i drugim kratkoročnim plasmanima i potraživanjima) održava u visini od najmanje 50% ukupnog iznosa osnovnog kapitala.
Poslovno ime društva za posredovanje u osiguranju mora da sadrži i oznaku delatnosti „posredovanje u osiguranju”.
spisak akcionara, odnosno vlasnika udela i podatke o licima koja stiču kvalifikovano učešće u društvu za posredovanje u osiguranju, o visini njihovog učešća i o licima koja su blisko povezana s tim licima;
6)
podatke i dokaze o ispunjenosti uslova utvrđenih na osnovu kojih se utvrđuje pouzdanost lica koje stiče kvalifikovano učešće u društvu;
7)
podatke o predloženom članu uprave društva, koji mora da ima ovlašćenje za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju, s podacima i dokazima o tome da to lice ima dobru poslovnu reputaciju i o ispunjenosti uslova iz
dokaz o potrebnoj kadrovskoj i tehničkoj osposobljenosti društva;
9)
ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti za štete koje nastanu obavljanjem delatnosti ili bezuslovnu garanciju banke, koju je prihvatila Narodna banka Srbije, na sumu osiguranja, odnosno na iznos garancije od najmanje 200.000 evra u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan uplate;
10)
dokaz o povezanosti po osnovu kapitala ili na drugi način s društvima za osiguranje, društvima za reosiguranje, društvima za zastupanje u osiguranju ili drugim društvima za posredovanje u osiguranju.
Narodna banka Srbije bliže propisuje način dokazivanja dobre poslovne reputacije člana uprave društva za posredovanje u osiguranju, šta se smatra potrebnom kadrovskom i tehničkom osposobljenošću tog društva, kao i sadržinu dokaza, dokumentacije i podataka iz
O zahtevu za izdavanje dozvole za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju Narodna banka Srbije odlučuje rešenjem – u roku od 60 dana od dana prijema urednog zahteva.
Osnivači društva za posredovanje u osiguranju dužni su da prijavu za upis u registar nadležnog organa podnesu u roku od 30 dana od dana prijema rešenja iz
, kao i rešenje Narodne banke Srbije o davanju prethodne saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave društva za posredovanje u osiguranju.
Društvo za posredovanje u osiguranju je dužno da rešenje o upisu u registar dostavi Narodnoj banci Srbije u roku od sedam dana od dana prijema tog rešenja.
Narodna banka Srbije može društvu za posredovanje u osiguranju oduzeti dozvolu za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju ako nastupe razlozi za oduzimanje saglasnosti Narodne banke Srbije date na akte i radnje društva u skladu sa ovim zakonom.
Narodna banka Srbije će društvu za posredovanje u osiguranju oduzeti dozvolu za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju:
1)
ako je dozvola dobijena na osnovu neistinitih i netačnih podataka;
2)
ako društvo prestane da ispunjava najmanje jedan od uslova iz
Poslove posredovanja u osiguranju u društvu za posredovanje u osiguranju mogu, na osnovu zaposlenja ili rada van radnog odnosa u skladu sa zakonom, obavljati samo lica koja imaju ovlašćenje Narodne banke Srbije za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju (u daljem tekstu: ovlašćeni posrednici).
ne mogu obavljati lica koja su osuđena na bezuslovnu kaznu zatvora ili su pravnosnažno osuđena za kazneno delo koje ih čini nepodobnim za obavljanje tih poslova.
Narodna banka Srbije izdaje ovlašćenje za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju licu koje ispunjava sledeće uslove:
1)
ima odgovarajuće stručne kvalifikacije i iskustvo;
2)
položilo je stručni ispit za sticanje zvanja ovlašćenog posrednika na srpskom jeziku;
3)
nije mu pravnosnažno izrečena zaštitna mera zabrane obavljanja delatnosti koja ga čini nepodobnim za obavljanje ovih poslova;
4)
nije mu u poslednje tri godine oduzeto ovlašćenje za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju.
Narodna banka Srbije bliže propisuje potrebne stručne kvalifikacije i iskustvo za lice iz
Narodna banka Srbije može ovlašćenje za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju izdati i licu koje je zvanje ovlašćenog posrednika steklo u inostranstvu, pod uslovima i na način koje ona propiše.
Ovlašćeni posrednik je dužan da poslove posredovanja u osiguranju obavlja u skladu sa pravilima struke i dobrim poslovnim običajima.
Društvo za posredovanje u osiguranju je dužno da ugovaraču osiguranja/reosiguranja, odnosno osiguraniku pruži objašnjenja i savete o okolnostima značajnim za zaključenje i sprovođenje ugovora o osiguranju/reosiguranju.
, društvo za posredovanje u osiguranju je dužno naročito da:
1)
pre zaključivanja ugovora o osiguranju/reosiguranju, odredi potrebe i zahteve ugovarača osiguranja/reosiguranja, odnosno osiguranika na osnovu podataka dobijenih od tih lica;
2)
posreduje, radi pregovaranja o zaključenju ugovora o osiguranju/reosiguranju, s društvom za osiguranje/reosiguranje koje, s obzirom na okolnosti pojedinog slučaja, nudi najbolje pokriće;
3)
izradi odgovarajuću analizu rizika i predloži odgovarajuće pokriće;
4)
navede razloge za date savete u vezi sa predloženim ugovorom, odnosno da obrazloži zašto je predložilo određeno društvo za osiguranje/reosiguranje;
5)
obavesti društvo za osiguranje/reosiguranje o nameri ugovarača osiguranja/reosiguranja da zaključi ugovor o osiguranju/reosiguranju i da ugovaraču osiguranja/reosiguranja ponudi polisu osiguranja, odnosno ugovor o reosiguranju i upozna ga s pravilima za izračunavanje premije;
6)
proveri sadržinu polise osiguranja, odnosno ugovora o reosiguranju;
7)
ponudi pomoć ugovaraču osiguranja/reosiguranja, odnosno osiguraniku za vreme trajanja ugovora o osiguranju/reosiguranju, kao i pre i posle nastupanja osiguranog slučaja, a naročito da vodi računa o tome da to lice u utvrđenim rokovima izvrši radnje značajne za ostvarivanje, odnosno očuvanje prava iz ugovora o osiguranju/reosiguranju;
8)
prati izvršavanje ugovora o osiguranju/reosiguranju koji je zaključen uz njegovo posredovanje;
9)
izradi predlog za izmenu zaključenog ugovora o osiguranju/reosiguranju, radi veće sigurnosti i zaštite ugovarača osiguranja/reosiguranja.
Društvo za posredovanje u osiguranju je dužno da analizu rizika iz
sačini uzimajući u obzir dovoljno veliki broj ugovora o osiguranju/reosiguranju koji su dostupni na tržištu osiguranja, što mu omogućava davanje preporuka u skladu sa profesionalnim kriterijumima, kako bi ugovarač osiguranja/reosiguranja zaključenjem ugovora o osiguranju/reosiguranju ostvario svoje potrebe i zahteve.
Društvo za posredovanje u osiguranju je dužno da, pri obavljanju poslova posredovanja u osiguranju, štiti interese ugovarača osiguranja/reosiguranja, odnosno osiguranika.
Društvo za posredovanje u osiguranju je dužno da, pri obavljanju poslova posredovanja u osiguranju, štiti one interese društva za osiguranje/reosiguranje na koje je, pre ili posle zaključenja ugovora o osiguranju/reosiguranju, dužan da obrati pažnju i ugovarač osiguranja/reosiguranja.
Društvo za posredovanje u osiguranju, pri obavljanju poslova pripreme za zaključenje ugovora o osiguranju/reosiguranju, dužno je da društvo za osiguranje/reosiguranje obavesti o svim značajnijim rizicima koji su mu poznati ili bi mu morali biti poznati.
Društvo za posredovanje u osiguranju je dužno da ugovarača osiguranja/reosiguranja, odnosno osiguranika upozna sa svim pravnim i ekonomskim vezama s društvom za osiguranje/reosiguranje koje mogu uticati na nepristrasnost društva za posredovanje u osiguranju u izvršavanju obaveza prema tom licu.
smatraju se naročito odredbe ugovora o posredovanju zaključenog između društva za posredovanje u osiguranju i društva za osiguranje/reosiguranje na osnovu kojih je društvo za posredovanje u osiguranju:
1)
dužno da posreduje isključivo u zaključenju ugovora o osiguranju/reosiguranju sa određenim društvom za osiguranje/reosiguranje;
2)
ugovorilo pravo na uvećanu proviziju u odnosu na uobičajenu proviziju za posredovanje kod određenih vrsta osiguranja.
Poslovi zastupanja u osiguranju su poslovi pokretanja, predlaganja ili obavljanja poslova pripreme i zaključivanja ugovora o osiguranju u ime i za račun društva za osiguranje.
Poslove zastupanja u osiguranju obavlja pravno lice ili fizičko lice – preduzetnik na osnovu ugovora o zastupanju u osiguranju, u skladu sa ovim zakonom.
Ugovor o zastupanju u osiguranju čuva se u poslovnim prostorijama ugovornih strana.
Poslove zastupanja u osiguranju, kao isključivu delatnost, obavlja:
1)
društvo za zastupanje u osiguranju sa sedištem u Republici koje je u registar nadležnog organa upisano na osnovu dozvole Narodne banke Srbije za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju;
2)
fizičko lice – preduzetnik (u daljem tekstu: zastupnik u osiguranju) sa sedištem u Republici koje je u registar nadležnog organa upisano na osnovu dozvole Narodne banke Srbije za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju.
Banka koja ima sedište u Republici i osnovana je u skladu sa zakonom kojim se uređuju banke (u daljem tekstu: banka), davalac finansijskog lizinga koji ima sedište u Republici i osnovan je u skladu sa zakonom kojim se uređuju finansijski lizing i javni poštanski operator koji ima sedište u Republici i osnovan je u skladu sa zakonom kojim se uređuju poštanske usluge mogu, kao dopunsku delatnost, obavljati poslove zastupanja u osiguranju na osnovu prethodne saglasnosti Narodne banke Srbije za obavljanje tih poslova.
Društvo za zastupanje u osiguranju, zastupnik u osiguranju, odnosno lica iz
mogu da obavljaju i poslove koji su neposredno ili posredno povezani s poslovima osiguranja, s tim da Narodna banka Srbije bliže propisuje koji su to poslovi, kao i način i uslove njihovog obavljanja.
Narodna banka Srbije propisuje bliže uslove za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju za lica iz
Društvo za zastupanje u osiguranju osniva se u skladu sa zakonom kojim se uređuju privredna društva, ako pojedina pitanja nisu drukčije uređena ovim zakonom.
Društvo za zastupanje u osiguranju može se osnovati kao akcionarsko društvo ili kao društvo sa ograničenom odgovornošću.
Ako se društvo za zastupanje u osiguranju osniva kao akcionarsko društvo – novčani deo osnovnog kapitala ne može biti manji od 25.000 evra u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan uplate.
Ako se društvo za zastupanje u osiguranju osniva kao društvo sa ograničenom odgovornošću – novčani deo osnovnog kapitala ne može biti manji od 12.500 evra u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan uplate.
Društvo za zastupanje u osiguranju je dužno da u svom poslovanju obezbedi da njegov osnovni kapital uvek bude u visini iznosa koji nije manji od iznosa u evrima iz , kao i da likvidnu aktivu (sredstva u novcu, kratkoročnim hartijama od vrednosti i drugim kratkoročnim plasmanima i potraživanjima) održava u visini od najmanje 50% ukupnog iznosa osnovnog kapitala.
poslovni plan društva i akt o postupanju sa obrascima evidencije o polisama;
5)
spisak akcionara, odnosno vlasnika udela i podatke o licima koja stiču kvalifikovano učešće u društvu, o visini njihovog učešća i o licima koja su blisko povezana s tim licima;
6)
podatke i dokaze o ispunjenosti uslova utvrđenih na osnovu kojih se utvrđuje pouzdanost lica koje stiče kvalifikovano učešće u društvu;
7)
podatke o predloženom članu uprave društva, koji mora da ima ovlašćenje za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju, s podacima i dokazima o tome da to lice ima dobru poslovnu reputaciju i o ispunjenosti uslova iz
dokaz o potrebnoj kadrovskoj i tehničkoj osposobljenosti društva;
9)
ugovor o zastupanju s društvom za osiguranje, koji mora da sadrži odredbu o odgovornosti tog društva za osiguranje za radnje koje društvo za zastupanje u osiguranju preduzima u obavljanju poslova zastupanja u osiguranju i pravu društva za osiguranje na trajni nadzor nad izvršavanjem tog ugovora;
10)
dokaz o povezanosti po osnovu kapitala ili na drugi način s društvima za osiguranje, društvima za posredovanje u osiguranju ili drugim društvima za zastupanje u osiguranju.
Narodna banka Srbije bliže propisuje način dokazivanja dobre poslovne reputacije člana uprave društva za zastupanje u osiguranju, šta se smatra potrebnom kadrovskom i tehničkom osposobljenošću tog društva, kao i sadržinu dokaza, dokumentacije i podataka iz
Zastupnik u osiguranju upisuje se u registar nadležnog organa posle prethodnog pribavljanja dozvole za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju, koju Narodna banka Srbije izdaje na njegov zahtev.
dokaz da podnosilac zahteva ima dobru poslovnu reputaciju;
6)
dokaz da podnosilac zahteva ima ovlašćenje za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju;
7)
poslovni plan zastupnika u osiguranju i akt o postupanju sa obrascima evidencije o polisama;
8)
ugovor o zastupanju s društvom za osiguranje, koji mora da sadrži odredbu o odgovornosti tog društva za radnje koje zastupnik u osiguranju preduzima u obavljanju poslova zastupanja u osiguranju i pravu tog društva na trajni nadzor nad izvršavanjem ovog ugovora;
9)
dokaz o potrebnoj kadrovskoj i tehničkoj osposobljenosti zastupnika u osiguranju;
10)
dokaz o povezanosti po osnovu kapitala ili na drugi način s društvima za osiguranje, društvima za posredovanje u osiguranju ili društvima za zastupanje u osiguranju.
mora pri osnivanju imati na računu novčani iznos od 1.500 evra u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan uplate, koji potiče iz njegovih sredstava, a u toku poslovanja zastupnika u osiguranju likvidna aktiva (sredstva u novcu, kratkoročnim hartijama od vrednosti i drugim kratkoročnim plasmanima i potraživanjima) mora se održavati u visini od najmanje 75% tog iznosa.
Narodna banka Srbije bliže propisuje način dokazivanja dobre poslovne reputacije podnosioca zahteva iz
Zastupnik u osiguranju može poslovođenje poveriti poslovno sposobnom fizičkom licu (u daljem tekstu: poslovođa) pod uslovima propisanim zakonom kojim se uređuju privredna društva.
Poslovođa mora da ispunjava uslove koji su propisani za zastupnika u osiguranju.
Poslovođa mora biti u radnom odnosu kod zastupnika u osiguranju s punim radnim meštom.
Zastupnik u osiguranju je dužan da dokaze o ispunjenosti uslova iz
mogu, na osnovu zaposlenja ili rada van radnog odnosa u skladu sa zakonom, obavljati samo lica koja imaju ovlašćenje Narodne banke Srbije za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju (u daljem tekstu: ovlašćeni zastupnici).
ne mogu obavljati lica koja su osuđena na bezuslovnu kaznu zatvora ili su pravnosnažno osuđena za kazneno delo koje ih čini nepodobnim za obavljanje tih poslova.
Narodna banka Srbije izdaje ovlašćenje za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju licu koje ispunjava sledeće uslove:
1)
ima odgovarajuće stručne kvalifikacije i iskustvo;
2)
položilo je stručni ispit za sticanje zvanja ovlašćenog zastupnika na srpskom jeziku;
3)
nije mu pravnosnažno izrečena zaštitna mera zabrane obavljanja delatnosti koja ga čini nepodobnim za obavljanje ovih poslova;
4)
nije mu u poslednje tri godine oduzeto ovlašćenje za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju.
Narodna banka Srbije bliže propisuje potrebne stručne kvalifikacije i iskustvo za lice iz
Narodna banka Srbije može ovlašćenje za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju izdati i licu koje je zvanje ovlašćenog zastupnika steklo u inostranstvu, pod uslovima i na način koje ona propiše.
Ovlašćeni zastupnik je dužan da poslove zastupanja u osiguranju obavlja u skladu sa pravilima struke i dobrim poslovnim običajima.
dužni su da novčana sredstva i ostale mehanizme plaćanja i obezbeđenja plaćanja koje su naplatili, odnosno preuzeli od osiguranika, odnosno ugovarača osiguranja, u ime i za račun društva za osiguranje, uplate u korist tog društva istog, a najkasnije narednog radnog dana od dana ove naplate ili preuzimanja, odnosno da u tom roku predaju ostale mehanizme plaćanja i obezbeđenja plaćanja.
odgovaraju osiguraniku za štetu koja nastane usled lažnog predstavljanja ili nepažnje ovih lica, odnosno zbog toga što ta lica nisu osiguraniku, odnosno ugovaraču osiguranja otkrila da obavljaju delatnost u svojstvu zastupnika.
Lice s posebnim ovlašćenjima u društvu za osiguranje koje je zaključilo ugovor o zastupanju u osiguranju odgovara tom društvu za prouzrokovanu štetu koja je nastala iz tog ugovora.
Izvršni direktor, odnosno direktor društva za posredovanje/zastupanje u osiguranju, koji čini upravu tog društva u smislu ovog zakona, mora biti zaposlen u tom društvu s punim radnim vremenom i imati boravište u Republici.
nemaju pravo da od osiguranika, odnosno ugovarača osiguranja zahtevaju plaćanje provizije ili bilo kakvu drugu naplatu.
Društvo za posredovanje u osiguranju nema pravo da od osiguranika, odnosno ugovarača osiguranja/reosiguranja zahteva plaćanje provizije ili bilo kakvu drugu naplatu, osim ako ugovorom s tim ugovaračem nije izričito pismeno drukčije ugovoreno.
Ako je ugovorom s ugovaračem osiguranja/reosiguranja izričito pismeno ugovoreno da društvo za posredovanje u osiguranju ima pravo na proviziju ili bilo kakvu drugu naplatu – nema pravo da od društva za osiguranje zahteva proviziju ili bilo kakvu drugu naplatu po tom ugovoru.
dužni su da, pre zaključenja ugovora o osiguranju/reosiguranju, kao i pri izmeni i/ili dopuni, odnosno produženju tih ugovora, obaveste ugovarača osiguranja/reosiguranja o:
1)
svom poslovnom imenu, sedištu i adresi sedišta;
2)
registru nadležnog organa u koji su upisani i načinu provere registracije;
3)
nazivu društava za osiguranje/reosiguranje s kojima imaju zaključen ugovor;
4)
tome da imaju neposredno, odnosno posredno pravo ili mogućnost da ostvare 10% ili više glasačkih prava, odnosno vlasništvo nad 10% ili više osnovnog kapitala u društvu za osiguranje/reosiguranje s kojim će biti zaključen ugovor o osiguranju/reosiguranju;
5)
tome da društvo za osiguranje/reosiguranje s kojim će biti zaključen ugovor o osiguranju/reosiguranju ili matično društvo tog društva imaju neposredno, odnosno posredno pravo ili mogućnost da ostvare 10% ili više glasačkih prava, odnosno vlasništvo nad 10% ili više osnovnog kapitala u tom licu;
6)
načinu zaštite njegovih prava i interesa kod tog lica;
7)
nazivu, sedištu i adresi organa nadležnog za nadzor nad poslovanjem tog lica, kao i o načinu zaštite njegovih prava i interesa kod tog organa.
Društvo za zastupanje u osiguranju, zastupnik u osiguranju i pravna lica iz
dužni su da, pre zaključenja ugovora o osiguranju, ugovarača osiguranja obaveste i o tome da li zastupaju isključivo jedno društvo za osiguranje ili više društava, o nazivu tih društava, kao i o informacijama iz
Na vršenje nadzora nad poslovanjem društva za posredovanje/zastupanje u osiguranju i zastupnika u osiguranju i nad obavljanjem poslova zastupanja u osiguranju od strane pravnih lica iz
, na nalaganje mera nadzora navedenim licima, na izveštavanje Narodne banke Srbije koje vrše ta lica, kao i na obaveze tih lica koje se tiču čuvanja poverljivih podataka – shodno se primenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na društvo za osiguranje.
Na procenu ispunjenosti obaveze održavanja osnovnog kapitala društva za posredovanje/zastupanje u osiguranju shodno se primenjuju odredbe
Društvu za posredovanje/zastupanje u osiguranju i zastupniku u osiguranju dozvola za obavljanje poslova posredovanja/zastupanja u osiguranju prestaje da važi i u slučaju prestanka obavljanja tih poslova.
Narodna banka Srbije bliže uređuje način vršenja nadzora i sadržinu obaveze izveštavanja iz
Odredbe ovog zakona ne primenjuju se na lica koja obavljaju poslove posredovanja/zastupanja u osiguranju u slučaju da su ispunjeni svi sledeći uslovi:
1)
kod zaključenja ugovora o osiguranju zahteva se poznavanje samo pokrića osiguranja koje se pruža;
2)
ugovor o osiguranju nije ugovor o životnom osiguranju;
3)
ugovor o osiguranju ne pokriva osiguranje od odgovornosti;
4)
osnovna delatnost tih lica nije zastupanje u osiguranju;
5)
osiguranje predstavlja dopunu uz proizvod ili uslugu ako pokriva:
(1)
rizik kvara, gubitka ili oštećenja proizvoda ili stvari,
(2)
rizik oštećenja ili gubitka prtljaga i ostale rizike u vezi s putovanjem rezervisanim preko turističke agencije čak i kad ovo osiguranje pokriva životno osiguranje ili osiguranje od odgovornosti, pod uslovom da to osiguranje predstavlja pomoćni, odnosno dopunski oblik osiguranja koji pokriva rizike u vezi s navedenim putovanjem;
6)
iznos godišnje premije osiguranja po jednom ugovoru o osiguranju nije veći od 100 evra u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan uplate i ugovor o osiguranju, uključujući i njegova produženja, nije zaključen na period duži od pet godina.
Društvo za osiguranje je dužno da, na kraju obračunskog perioda, obrazuje, odnosno obračuna tehničke rezerve dovoljne za pokriće svih obaveza iz ugovora o osiguranju, na način i u rokovima utvrđenim ovim zakonom.
Društvo za osiguranje, zavisno od vrsta osiguranja kojima se bavi, obrazuje sledeće tehničke rezerve:
1)
rezerve za prenosne premije;
2)
rezerve za neistekle rizike;
3)
rezerve za bonuse i popuste;
4)
rezervisane štete;
5)
matematičku rezervu;
6)
rezervu za osiguranja kod kojih su osiguranici prihvatili da učestvuju u investicionom riziku;
Tehničke rezerve se iskazuju po vrstama osiguranja, odvojeno za životna i odvojeno za neživotna osiguranja.
Društvo za osiguranje tehničke rezerve obračunava oprezno, pouzdano i objektivno, korišćenjem načela aktuarske struke, pravila struke osiguranja i odgovarajućih podataka o karakteristikama portfelja osiguranja i rizicima koji se preuzimaju.
Pri obračunu tehničkih rezervi društvo za osiguranje uzima u obzir prava koja osiguranik ili korisnik osiguranja može imati po osnovu ugovora o osiguranju, a naročito naknade u vezi sa zaključenim ugovorima o osiguranju i njihovo očekivano povećanje.
Društvo za osiguranje je dužno da proverava da li su tehničke rezerve dovoljne, odnosno adekvatne za pokriće svih obaveza iz ugovora o osiguranju i da, na zahtev Narodne banke Srbije, dostavi rezultate te provere, kao i dokumente i informacije korišćene za obračun adekvatnosti tehničkih rezervi.
Narodna banka Srbije propisuje kriterijume, način i rokove obračunavanja tehničkih rezervi.
Rezerve za prenosne premije obrazuju se izdvajanjem iz ukupne premije osiguranja na kraju tekućeg perioda, odvojeno za svaki ugovor o osiguranju, srazmerno vremenu trajanja osiguranja.
Rezerve za prenosne premije su deo premije koji se koristi za pokriće obaveza iz osiguranja koje nastaju u narednom periodu.
Rezerve za neistekle rizike obrazuju se u iznosu iznad rezervi za prenosne premije za pokriće obaveza iz osiguranja koje nastaju u narednom periodu a po ugovorima o osiguranju iz tekućeg perioda.
Rezerve za neistekle rizike obračunavaju se za pokriće očekivanog iznosa šteta i troškova u narednom periodu ako taj očekivani iznos prelazi iznos rezervi za prenosne premije i potraživanja za premiju po ugovorima o osiguranju.
Rezervisane štete obrazuju se u visini procenjenog iznosa obaveza za nastale prijavljene a nerešene štete i za nastale neprijavljene štete u tekućem periodu.
Ako se štete za pojedine vrste osiguranja pojavljuju u obliku rente, rezervisane štete obračunavaju se u kapitalizovanom iznosu svih budućih obaveza.
Matematička rezerva je tehnička rezerva društva za osiguranje namenjena izmirenju sadašnje vrednosti buduće obaveze po osnovu ugovora o životnom osiguranju i po osnovu višegodišnjih ugovora o neživotnom osiguranju kod kojih se kumuliraju sredstva štednje ili sredstva za pokriće rizika u kasnijim godinama i na koje se primenjuju tablice verovatnoće i obračuni kao kod životnih osiguranja.
Matematička rezerva obračunava se posebno za svaki ugovor iz
Rezerva za osiguranja kod kojih su osiguranici prihvatili da učestvuju u investicionom riziku obrazuje se u iznosu na koji osiguranici imaju pravo a koji je neposredno vezan za vrednost investiranja.
Ako je ugovorom o osiguranju kod koga su osiguranici prihvatili da učestvuju u investicionom riziku garantovano određeno pravo – obrazuje se posebna matematička rezerva za izmirenje ove obaveze.
Društvo za osiguranje je dužno da, radi trajnog izvršavanja obaveza i podnošenja rizika u poslovanju, formira garantnu rezervu, na način propisan ovim zakonom.
Garantnu rezervu čine primarni kapital i dopunski kapital, umanjeni za odbitne stavke.
– ukupan iznos rizičnog kapitala za osiguranja za slučaj smrti s trajanjem od najviše tri godine množi se sa 0,1%, odnosno sa 0,15% za osiguranje s trajanjem više od tri godine i manje od pet godina.
ako društvo ne snosi investicioni rizik, ali su troškovi upravljanja određeni i nepromenljivi za period duži od pet godina – uzima se 1% matematičke rezerve i množi koeficijentom iz
ako društvo ne snosi investicioni rizik i troškovi upravljanja nisu određeni i nepromenljivi za period duži od pet godina – uzima se 25% neto administrativnih troškova prethodne godine povezanih s tim poslovima osiguranja;
4)
ako društvo snosi rizik smrti osiguranika – uzima se 0,3% rizičnog kapitala i množi koeficijentom iz
Zahtevana margina solventnosti za društva za osiguranje koja obavljaju poslove neživotnih osiguranja utvrđuje se kao viši iznos od iznosa utvrđenih zahtevanih margina solventnosti na osnovu premija iz
Zahtevana margina solventnosti na osnovu premija utvrđuje se na sledeći način:
1)
zbir premija u prethodnoj godini do iznosa od 50.000.000 evra u dinarskoj protivvrednosti množi se sa 18%, a iznad tog iznosa množi se sa 16%, pri čemu premija predstavlja viši iznos od iznosa ukupne premije ili iznosa ostvarene premije, bez umanjenja za iznos dat u reosiguranje;
množi se koeficijentom, koji ne može biti manji od 50%, za prethodne tri godine između:
(1)
ukupnih rashoda za štete (rešene štete uvećane za promenu rezervisanih šteta) umanjenih za iznos koji pokriva reosiguranje i
(2)
ukupnih rashoda za štete (rešene štete uvećane za promenu rezervisanih šteta);
3)
pri utvrđivanju zbira premija u prethodnoj godini, premija koja se odnosi na vrste osiguranja iz uvećava se za 50%;
4)
od zbira premija oduzimaju se premije otpisane tokom prethodne godine.
Zahtevana margina solventnosti na osnovu šteta utvrđuje se na sledeći način:
1)
prosečan godišnji iznos rashoda za štete za prethodne tri godine, koji predstavlja rešene štete uvećane za promenu rezervisanih šteta bez umanjenja za iznos dat u reosiguranje, do iznosa od 35.000.000 evra u dinarskoj protivvrednosti množi se sa 26%, a iznad tog iznosa množi se sa 23%;
, u slučaju da društvo za osiguranje u portfelju ima isključivo, odnosno pretežno osiguranje kredita, odnosno osiguranja koja pokrivaju rizike oluje, grada ili mraza, pri utvrđivanju godišnjeg iznosa ukupnih rashoda za štete uzima se aritmetička sredina za prethodnih sedam godina.
U slučaju da je utvrđena zahtevana margina solventnosti na kraju tekuće godine međa od utvrđene zahtevane margine solventnosti prethodne godine – zahtevana margina solventnosti mora biti najmanje jednaka zahtevanoj margini solventnosti prethodne godine pomnoženoj koeficijentom između rezervisanih šteta na kraju tekuće godine umanjenih za iznos koji pokriva reosiguranje i rezervisanih šteta na kraju prethodne godine umanjenih za iznos koji pokriva reosiguranje, pri čemu ovaj koeficijent ne može biti veći od 1.
Zahtevana margina solventnosti za društva za reosiguranje utvrđuje se shodnom primenom odredaba ovog člana.
Društvo za osiguranje koje obavlja poslove životnih osiguranja dužno je da obezbedi raspoloživu marginu solventnosti najmanje u visini zahtevane margine solventnosti propisane
Društvo za osiguranje koje obavlja poslove neživotnih osiguranja dužno je da obezbedi raspoloživu marginu solventnosti najmanje u visini zahtevane margine solventnosti propisane
Ako društvo za osiguranje prestane da ispunjava uslove koji se odnose na adekvatnost kapitala dužno je da Narodnoj banci Srbije dostavi program mera za obezbeđivanje ponovnog ispunjavanja tih uslova, odnosno solventnosti društva – u roku od osam dana od dana utvrđivanja prestanka ispunjenosti tih uslova.
sadrži aktivnosti i mere za utvrđivanje uzroka narušene solventnosti društva za osiguranje i njeno ponovno uspostavljanje obezbeđivanjem ispunjenosti uslova koji se odnose na adekvatnost kapitala u roku koji ne može biti duži od tri meseca od dana utvrđivanja prestanka ispunjenosti tih uslova.
Narodna banka Srbije može od društva za osiguranje tražiti da izmeni i/ili dopuni program mera iz
, i to najkasnije u roku od osam dana od dana prijema tog programa, a ako to ne učini, smatra se da je saglasna sa sprovođenjem predloženih mera.
Radi garancije obezbeđenja trajne solventnosti društva za osiguranje, Narodna banka Srbije može od tog društva tražiti da, u periodu sprovođenja programa mera iz
Sredstvima tehničkih rezervi obračunatim u skladu sa ovim zakonom pribavlja se imovina koja služi za pokriće budućih obaveza po osnovu osiguranja, kao i eventualnih gubitaka zbog rizika koji proizlaze iz poslova osiguranja koje obavlja društvo za osiguranje.
Sredstvima tehničkih rezervi mogu se pribavljati sledeći oblici imovine:
1)
hartije od vrednosti i instrumenti tržišta novca koje su izdali Republika, države članice Evropske unije ili Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, centralne banke država članica Evropske unije ili država članica navedene organizacije, odnosno za koje garantuje neki od navedenih subjekata;
2)
hartije od vrednosti koje izdaju međunarodne finansijske organizacije čiji je Republika član;
3)
dužničke hartije od vrednosti koje izdaju autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, kao i dužničke hartije od vrednosti za koje garantuje neki od navedenih subjekata;
4)
dužničke hartije od vrednosti kojima se trguje na tržištu hartija od vrednosti u skladu sa zakonom;
5)
dužničke hartije od vrednosti kojima se ne trguje na tržištu hartija od vrednosti ako je njihov izdavalac pravno lice koje ima sedište u Republici;
6)
akcije kojima se trguje na tržištu hartija od vrednosti u skladu sa zakonom;
7)
akcije kojima se ne trguje na tržištu hartija od vrednosti ako je njihov izdavalac pravno lice koje ima sedište u Republici;
8)
vlasnički udeli privrednih društava koja imaju sedište u Republici;
9)
investicione jedinice investicionih fondova;
10)
nepokretnosti i druga stvarna prava na nepokretnostima – ako su upisane u zemljišne, odnosno druge javne knjige u Republici, ako donose prinos, ako je njihova kupovna cena određena na osnovu procene ovlašćenog procenjivača i ako su bez tereta.
Sredstva tehničkih rezervi mogu se deponovati kod banaka koje imaju sedište u Republici ili držati u gotovini u blagajni i na računu društva za osiguranje.
Društvo za osiguranje je dužno da sredstva tehničkih rezervi investira u skladu s pravilima koja se odnose na vrste osiguranja koje obavlja a koja proizlaze iz prirode rizika koji su tom vrstom osiguranja pokriveni, odnosno iz strukture pripadajućih obaveza.
Investicioni potrfolio kreiran sredstvima tehničkih rezervi treba da obezbedi likvidnost, sigurnost i profitabilnost društva za osiguranje, izmirenje njegovih budućih obaveza, kao i disperziju rizika.
Društvo za osiguranje je dužno da imovinu pribavljenu sredstvima tehničkih rezervi uskladi s prirodom obaveza po osnovu osiguranja, kako bi se rizik promene kamatnih stopa, deviznih kurseva ili drugih tržišnih parametara sveo na najmanju meru.
Imovina društva za osiguranje smatra se valutno usklađenom sa obavezama ako je ukupna imovina u svim valutama jednaka ukupnim obavezama u svim valutama a razlika između imovine i obaveza u pojedinačnoj valuti ne prelazi 20% vrednosti te imovine, odnosno tih obaveza.
Društvo za osiguranje je dužno da restrukturira investicioni portfolio kreiran sredstvima tehničkih rezervi, radi njegovog kontinuiranog prilagođavanja promenama relevantnih pokazatelja na finansijskim tržištima i omogućavanja bolje kontrole investicionih rizika.
Sredstvima matematičke rezerve obračunatim u skladu sa ovim zakonom pribavlja se imovina koja služi za pokriće budućih obaveza po osnovu onih vrsta osiguranja za koje je potrebno formirati matematičku rezervu, a koja se ne sme koristiti za pokriće obaveza iz drugih vrsta osiguranja.
Narodna banka Srbije propisuje ograničenja za investiranje sredstava tehničkih rezervi u pojedine oblike imovine iz , kao i bliže uslove koji se odnose na pojedine oblike te imovine.
Narodna banka Srbije može propisati i druge oblike imovine koja se može pribavljati sredstvima tehničkih rezervi, osim onih utvrđenih u , kao i ograničenja pri investiranju ovih sredstava u te oblike imovine.
Društvo za osiguranje je dužno da sredstva garantne rezerve investira u kategorije aktive koje obezbeđuju sigurnost, raspoloživost na dugi rok, kao i očuvanje realne vrednosti tih sredstava.
- društvo za osiguranje svojom investicionom politikom utvrđuje oblike imovine koja se može pribavljati sredstvima garantne rezerve i kriterijume za investiranje ovih sredstava.
Narodna banka Srbije može bliže urediti pravila investiranja sredstava garantne rezerve.
, sredstva osiguranja iz tog stava mogu se investirati u inostranstvu u oblike imovine propisane ovim zakonom i investicionom politikom društva za osiguranje posle pribavljene prethodne saglasnosti Narodne banke Srbije za svako ulaganje.
Sredstva osiguranja investirana u inostranstvu u smislu
Društvo za osiguranje je dužno da vodi poslovne knjige i da sastavlja finansijske izveštaje i godišnji izveštaj o svom poslovanju u skladu sa zakonom i drugim propisima kojima se uređuju kontni okvir za društvo za osiguranje i obrasci finansijskih izveštaja i izveštaja za statističke potrebe.
Društvo za osiguranje donosi računovodstvene politike i pravilnik kojim uređuje računovodstvo i te akte dostavlja Narodnoj banci Srbije u roku od osam dana od dana njihovog usvajanja.
Prihode društva za osiguranje čine premije osiguranja i aktivnih poslova reosiguranja, kao i drugi funkcionalni prihodi, prihodi od investicione aktivnosti, finansijski prihodi, prihodi po osnovu usklađivanja vrednosti imovine i ostali prihodi.
Rashodi društva za osiguranje jesu rashodi za štete i ugovorene sume osiguranja, rashodi za štete po osnovu saosiguranja, rashodi za štete po osnovu aktivnih poslova reosiguranja, rashodi za premije po osnovu pasivnih poslova reosiguranja i drugi rashodi od poslova osiguranja, rashodi za obavljanje poslova osiguranja/reosiguranja (troškovi sprovođenja osiguranja/reosiguranja), drugi funkcionalni rashodi, rashodi po osnovu investicione aktivnosti, rashodi po osnovu usklađivanja vrednosti imovine, finansijski rashodi i ostali rashodi.
smatraju se i troškovi utvrđivanja i procenjivanja šteta, troškovi ostvarivanja regresnih zahteva, sudski troškovi i takse u sporovima po obavezama iz osnova osiguranja, troškovi veštačenja i drugi troškovi u vezi sa isplatom naknada šteta.
Rashodi društva za osiguranje su i povećanja pojedinačnih kategorija tehničkih rezervi utvrđenih
Rezultat poslovanja akcionarskog društva za osiguranje čini dobitak ili gubitak, koji se iskazuje i obelodanjuje u finansijskim izveštajima, u skladu sa zakonom.
Društvo za uzajamno osiguranje utvrđuje višak ili manjak, koji se iskazuje i obelodanjuje u finansijskim izveštajima, u skladu sa zakonom.
Društvo koje obavlja poslove životnih osiguranja dužno je da u svojim finansijskim izveštajima, odnosno bilansu uspeha utvrđuje, iskazuje i obelodanjuje dobitak, odnosno višak i gubitak, odnosno manjak - posebno za osiguranje života, zbirno za druge propisane vrste životnih osiguranja, kao i zbirno za grupu životnih osiguranja.
Društvo koje obavlja poslove neživotnih osiguranja dužno je da u svojim finansijskim izveštajima, odnosno bilansu uspeha utvrđuje, iskazuje i obelodanjuje dobitak, odnosno višak i gubitak, odnosno manjak - posebno po podgrupama neživotnih osiguranja utvrđenih ovim zakonom, kao i zbirno za grupu neživotnih osiguranja.
Društvo za osiguranje je dužno da utvrđuje i rezultat poslovanja po vrstama osiguranja iz
Iz ostvarenog dobitka, odnosno viška društvo za osiguranje namiruje porez na dobitak, odnosno na višak, pri čemu ostatak predstavlja neraspoređeni dobitak, odnosno višak.
Društvo za osiguranje neraspoređeni dobitak, odnosno višak iz ranijih godina raspoređuje po sledećem redosledu:
1)
za pokriće gubitka, odnosno manjka iz ranijih godina;
2)
za izdvajanja u rezerve utvrđene statutom i drugim aktima društva;
Društvo za osiguranje pokriva gubitak, odnosno manjak iz ranijih godina prema sledećem redosledu:
1)
iz neraspoređenog dobitka, odnosno viška;
2)
iz rezervi utvrđenih statutom i drugim aktima društva;
3)
iz osnovnog kapitala.
Društvo za uzajamno osiguranje, pre početka korišćenja osnovnog kapitala, manjak pokriva iz dodatnog doprinosa članova (osiguranika) ili srazmernim umanjenjem naknade šteta svim članovima (osiguranicima), odnosno istovremeno iz dodatnog doprinosa i srazmernog umanjenja naknade štete.
, osnovni kapital društva za osiguranje se koriguje za iznos gubitka, odnosno manjka koji se pokriva iz osnovnog kapitala u smislu , bez obzira da li je takvo smanjenje osnovnog kapitala izvršeno odlukom nadležnog organa društva za osiguranje.
Društvo za osiguranje je dužno da, najkasnije u roku od tri meseca od dana utvrđivanja gubitka, odnosno manjka, nadoknadi osnovni kapital u iznosu iskorišćenom za pokriće gubitka, odnosno manjka u smislu
odnosi se i na naknadno utvrđeni gubitak, odnosno manjak iz prethodne godine i iz ranijih godina.
Društvo za osiguranje obaveštava Narodnu banku Srbije o nastalom gubitku, odnosno manjku i dostavlja joj program mera za pokriće nastalog gubitka, odnosno manjka danom utvrđivanja tog gubitka, odnosno manjka, a najkasnije u roku od 15 dana od dana utvrđenog za predaju finansijskih izveštaja za statističke i druge potrebe registru nadležnog organa.
Društvo za osiguranje koje nastali gubitak, odnosno manjak pokrije iz neraspoređenog dobitka, odnosno viška ili iz osnovnog kapitala iznad najnižeg iznosa propisanog
Društvo za osiguranje je dužno da obezbeđuje kontinuiranu likvidnost i da blagovremeno isplaćuje naknade šteta i izvršava druge obaveze, te da s tim u vezi preduzima sve neophodne mere.
Narodna banka Srbije može propisati kriterijume za procenu likvidnosti društva za osiguranje, kao i obavezu redovnog izveštavanja društava za osiguranje o likvidnosti, odnosno o tokovima novca.
Društvo za osiguranje je dužno da obezbedi postojanje i funkcionisanje efikasnog sistema upravljanja, koji uključuje upravljanje rizikom, sistem internih kontrola, internu reviziju i aktuarstvo.
Sistem upravljanja u društvu za osiguranje usklađuje se s veličinom i organizacionom strukturom društva, obimom aktivnosti i vrstama osiguranja koje društvo obavlja.
Narodna banka Srbije propisuje način uređivanja sistema upravljanja u društvu za osiguranje i uslove za poveravanje pojedinih poslova društva trećim licima, kao i način vršenja nadzora nad obavljanjem poverenih poslova od strane pružaoca usluga.
Društvo za osiguranje je dužno da obezbedi postojanje i funkcionisanje efikasnog sistema upravljanja rizicima kojima je izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju, koji se sastoji od strategija, procesa i procedura, koje obuhvataju i procedure za izveštavanje, neophodnih za kontinuirano identifikovanje, merenje i praćenje rizika, upravljanje rizicima i izveštavanje o pojedinačnim i ukupnim rizicima, uključujući i njihovu međuzavisnost.
Sistem upravljanja rizicima društva za osiguranje obuhvata naročito:
Društvo za osiguranje je dužno da identifikuje, procenjuje i meri rizike kojima je izloženo u svom poslovanju i da upravlja ovim rizicima primenom kvalitativnog i kvantitativnog načina upravljanja.
Društvo za osiguranje utvrđuje procedure za identifikovanje, procenu i merenje rizika, kao i za upravljanje rizicima, u skladu s propisima, standardima i pravilima struke osiguranja.
Narodna banka Srbije propisuje vrste rizika u obavljanju delatnosti osiguranja, bliže uslove i način identifikacije, merenja i praćenja ovih rizika i upravljanja tim rizicima.
Društvo za osiguranje je dužno da obezbedi postojanje i funkcionisanje efikasnog sistema internih kontrola.
Pod sistemom internih kontrola društva za osiguranje podrazumevaju se odgovarajuće administrativne i druge procedure, postupci i radnje koje je uprava dužna da organizuje i primeni na način koji odgovara prirodi, složenosti i rizičnosti posla, okvir interne kontrole, kao i postupak izveštavanja o usklađenosti poslovanja društva i kontrola te usklađenosti, a radi određivanja i prihvatanja odgovarajućih rizika i upravljanja tim rizicima, te sprečavanja nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju društva.
Kontrola usklađenosti poslovanja društva za osiguranje uključuje obaveštavanje uprave o poslovanju društva u skladu s propisima, kao i procenu mogućeg uticaja promene propisa na poslovanje društva i identifikaciju i procenu rizika usklađenosti poslovanja.
Narodna banka Srbije propisuje bliže uslove i način uređivanja i sprovođenja sistema internih kontrola društva za osiguranje.
Društvo za osiguranje svojim aktima uređuje uspostavljanje, funkcionisanje, praćenje i unapređenje sistema internih kontrola, kao i odgovornost društva za navedene aktivnosti.
Društvo za osiguranje je dužno da sistem internih kontrola integriše u sve svoje poslovne aktivnosti i procese i da, kao podršku tom sistemu, razvije pouzdan, funkcionalan i adekvatan informacioni sistem.
Sistem internih kontrola društva za osiguranje organizuje se tako da obezbeđuje identifikaciju potencijalnih područja izloženosti društva rizicima i donošenje odluka kojima će se sprečiti prekomerna izloženost društva rizicima.
Društvo za osiguranje je dužno da organizuje internu reviziju koja je samostalna i nezavisna u obavljanju svojih poslova.
Internu reviziju društva za osiguranje (u daljem tekstu: interna revizija) obavlja poseban organizacioni deo društva utvrđen statutom.
Interna revizija za svoj rad neposredno odgovara nadzornom odboru.
Organi društva za osiguranje i zaposleni u tom društvu ne smeju sprečavati, ograničavati ili otežavati izveštavanje o nalazima i procenama zaposlenih na poslovima interne revizije.
Interna revizija sprovodi stalnu i sveobuhvatnu reviziju svih aktivnosti iz poslovanja društva za osiguranje, a naročito:
1)
kontinuirano praćenje, proveru i unapređenje sistema rada u društvu;
2)
ocenu sistema upravljanja rizicima kojima je društvo izloženo ili se može očekivati da će biti izloženo;
3)
ocenu adekvatnosti i pouzdanosti uspostavljenog sistema internih kontrola u društvu;
4)
davanje odgovarajućih preporuka za otklanjanje uočenih nepravilnosti i nedostataka i za unapređenje primenjenih postupaka i sistema rada društva.
Interna revizija ispituje i procenjuje:
1)
adekvatnost i primenu propisanih procedura i procesa upravljanja rizicima;
2)
računovodstvene postupke i organizaciju obavljanja računovodstvenih poslova;
3)
pouzdanost i ažurnost finansijskih i upravljačkih informacija.
Društvo za osiguranje je dužno da pravilnikom o radu interne revizije i godišnjim planom rada propiše obavljanje interne revizije u skladu s načelima struke i praksom, međunarodno priznatim standardima interne revizije i etičkim principima interne revizije.
Za obavljanje poslova interne revizije društvo za osiguranje mora imati zaposleno najmanje jedno lice na neodređeno vreme s punim radnim vremenom (u daljem tekstu: interni revizor).
Društvo za osiguranje je dužno da utvrdi uslove za obavljanje poslova internog revizora, kao i raspored ostalih zaposlenih u internoj reviziji.
Interni revizor ne može biti član uprave, niti može obavljati druge poslove u društvu za osiguranje, uključujući i ovlašćenja i odgovornosti za pripremu akata i druge dokumentacije koji mogu biti predmet interne revizije.
Interni revizor sastavlja izveštaj o svakoj obavljenoj internoj reviziji.
Interni revizor poslove interne revizije obavlja na način propisan ovim zakonom.
Poslovi interne revizije obavljaju se u skladu s godišnjim planom rada i planom pojedinačne revizije.
Godišnjim planom rada interne revizije utvrđuju se planirane aktivnosti interne revizije, a naročito oblasti poslovanja u kojima će interna revizija izvršiti reviziju poslovanja i rokovi za izvršenje planiranih aktivnosti.
Interna revizija pojedinačnu reviziju obavlja i na zahtev uprave.
Interna revizija sastavlja tromesečne i godišnje izveštaje o internoj reviziji.
Tromesečni izveštaj o internoj reviziji sadrži:
1)
opis izvršene revizije aktivnosti iz poslovanja društva za osiguranje (predmet revizije), sa značajnijim nalazima;
2)
ocenu načina obrade dokumentacije i postupka zaključivanja ugovora o osiguranju i izdavanja polisa osiguranja i likvidacije šteta;
3)
nezakonitosti i druge nepravilnosti koje je interna revizija utvrdila u postupku revizije, sa objašnjenjima i posledicama uočenih nepravilnosti i naznačenjem odgovornih lica;
4)
predlog mera za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i rokove za njihovo sprovođenje;
5)
druge konstatacije, ocene, preporuke i predloge u vezi sa otklanjanjem uočenih nepravilnosti.
Godišnji izveštaj o internoj reviziji sadrži:
1)
izveštaj o realizaciji godišnjeg plana rada interne revizije;
2)
rezime značajnih nalaza o obavljenoj internoj reviziji;
3)
ocenu mera preduzetih za otklanjanje uočenih nepravilnosti.
interna revizija dostavlja nadzornom odboru, radi razmatranja.
Godišnji izveštaj o internoj reviziji nadzorni odbor razmatra istovremeno s finansijskim izveštajem društva za osiguranje.
Nadzorni odbor je dužan da, uz godišnji izveštaj o internoj reviziji, skupštini dostavi i izveštaj o merama preduzetim za otklanjanje uočenih nepravilnosti.
Društvo za osiguranje je dužno da Narodnoj banci Srbije dostavi pravilnik o radu interne revizije, godišnji plan rada interne revizije, kao i tromesečne i godišnje izveštaje o internoj reviziji - u roku od 15 dana od dana njihovog usvajanja, na način koji Narodna banka Srbije propiše.
Ako utvrdi da društvo za osiguranje ne postupa u skladu s pravilima o upravljanju rizikom i zbog toga mu preti nelikvidnost ili nesolventnost ili utvrdi da je ugrožena sigurnost njegovog poslovanja, odnosno da su ugrožena prava i interesi osiguranika i drugih korisnika osiguranja - interna revizija je dužna da o tome bez odlaganja obavesti upravu.
Ako utvrdi da članovi uprave ne preduzimaju mere radi otklanjanja uočenih nepravilnosti u skladu sa obaveštenjem iz
ima odgovarajuće stručne kvalifikacije i iskustvo;
2)
ima položen stručni ispit za sticanje zvanja ovlašćenog aktuara na srpskom jeziku;
3)
nije pravnosnažno osuđeno za krivično delo na bezuslovnu kaznu zatvora ili pravnosnažno osuđeno za kazneno delo koje ga čini nepodobnim za obavljanje poslova ovlašćenog aktuara;
4)
nije mu pravnosnažno izrečena zaštitna mera zabrane obavljanja delatnosti koja ga čini nepodobnim za obavljanje poslova ovlašćenog aktuara;
5)
nije mu oduzeto ovlašćenje za obavljanje aktuarskih poslova.
Narodna banka Srbije bliže propisuje potrebne stručne kvalifikacije i iskustvo za lice iz
Narodna banka Srbije može ovlašćenje za obavljanje aktuarskih poslova izdati i licu koje je zvanje ovlašćenog aktuara steklo u inostranstvu, pod uslovima i na način koje ona propiše.
Za ovlašćenog aktuara ne može biti imenovano lice koje je član uprave, odnosno interni revizor.
Ako lice koje je imenovano za ovlašćenog aktuara privremeno ili trajno prestane da obavlja poslove ovlašćenog aktuara u društvu za osiguranje - to društvo je dužno da novog ovlašćenog aktuara imenuje shodnom primenom
načinu utvrđivanja premija, o tome da li je premija utvrđena u skladu sa aktuarskom strukom i propisima i da li obezbeđuje trajno ispunjenje svih obaveza društva za osiguranje iz ugovora o osiguranju;
2)
načinu utvrđivanja tehničkih rezervi, o tome da li su te rezerve utvrđene u skladu sa aktuarskom strukom i propisima i da li obezbeđuju trajno ispunjenje svih obaveza društva za osiguranje iz ugovora o osiguranju;
3)
aktima poslovne politike iz u postupku njihovog donošenja, kao i u postupku izmena i/ili dopuna ovih akata, odnosno o njihovoj primeni;
4)
finansijskim izveštajima i godišnjem izveštaju o poslovanju društva za osiguranje;
5)
izveštaju o sprovođenju politike saosiguranja i reosiguranja;
6)
prenosu portfelja osiguranja.
Ovlašćeni aktuar obavlja i druge aktuarske poslove u skladu sa ovim zakonom.
Nadležni organi društva za osiguranje dužni su da u postupku donošenja, odnosno utvrđivanja akata iz
Mišljenje ovlašćenog aktuara dostavlja se i internoj reviziji i nadzornom odboru.
Ako prestane da obavlja poslove ovlašćenog aktuara u društvu za osiguranje, ovlašćeni aktuar je dužan da o tome odmah pismeno obavesti Narodnu banku Srbije.
Sadržinu mišljenja ovlašćenog aktuara bliže propisuje Narodna banka Srbije.
Ovlašćeni aktuar je nezavisan i samostalan u obavljanju svojih poslova.
Ovlašćeni aktuar je dužan da poslove ovlašćenog aktuara obavlja u skladu sa zakonom, pravilima struke osiguranja i aktuarske struke, dobrim poslovnim običajima i poslovnom etikom.
Kad utvrdi da premije i tehničke rezerve nisu utvrđene u skladu sa aktuarskom strukom i propisima, odnosno da ne obezbeđuju trajno ispunjenje obaveza društva za osiguranje iz ugovora o osiguranju - ovlašćeni aktuar je dužan da bez odlaganja upravi predloži mere za otklanjanje uočenih nepravilnosti.
Društvo za osiguranje je dužno da ovlašćenom aktuaru obezbedi stalan i nesmetan pristup podacima o poslovanju koji su mu neophodni i koje on zatraži u obavljanju poslova ovlašćenog aktuara.
Nadzor nad radom ovlašćenog aktuara koga imenuje društvo za osiguranje vrši Narodna banka Srbije.
Ako se ovlašćeni aktuar pri obavljanju poslova iz svoje nadležnosti ne pridržava obaveza propisanih ovim zakonom - Narodna banka Srbije može tom aktuaru:
1)
naložiti meru upozorenja;
2)
privremeno zabraniti obavljanje poslova ovlašćenog aktuara u društvu za osiguranje;
3)
oduzeti ovlašćenje za obavljanje aktuarskih poslova.
Narodna banka Srbije može ovlašćenom aktuaru privremeno zabraniti obavljanje poslova ovlašćenog aktuara u društvu za osiguranje, na period od šest meseci do tri godine, ako ovlašćeni aktuar, i pored izrečene mere upozorenja, ponovo postupi suprotno
Ako nadležni organ društva za osiguranje ne prihvati mišljenje ovlašćenog aktuara - društvo za osiguranje je dužno da u roku od narednih 15 dana o tome obavesti Narodnu banku Srbije i da navede razloge ovog neprihvatanja.
Ako revizor u izveštaju o obavljenoj reviziji utvrdi da finansijski izveštaj društva za osiguranje ne prikazuje istinito i objektivno stanje njegove imovine i rezultate njegovog poslovanja - ovaj izveštaj revizora, u roku od pet dana od dana njegovog prijema, društvo dostavlja ovlašćenom aktuaru koji je sačinio mišljenje na finansijski izveštaj društva.
Ovlašćeni aktuar je dužan da svoje mišljenje o finansijskom izveštaju društva za osiguranje preispita u roku od 30 dana od dana prijema izveštaja revizora iz
Narodna banka Srbije se može saglasiti s mišljenjem ovlašćenog aktuara ili sa izveštajem o obavljenoj reviziji, ili može imati svoje mišljenje, o čemu obaveštava društvo za osiguranje.
Narodna banka Srbije donosi rešenje kojim društvu za osiguranje nalaže mere za otklanjanje uočenih nepravilnosti, a to društvo je dužno da postupi po ovom rešenju i o tome pismeno obavesti Narodnu banku Srbije u roku od 30 dana od dana prijema tog rešenja.
Narodna banka Srbije može u toku vršenja nadzora u skladu sa ovim zakonom da zahteva da mišljenje ovlašćenog aktuara proveri ovlašćeni aktuar koga ona odredi - ako postoje razlozi za sumnju u ispravnost ovog mišljenja.
Društvo za osiguranje je dužno da, kao poverljive, čuva podatke, činjenice i okolnosti koje sazna u poslovanju sa osiguranikom, odnosno drugim korisnikom prava iz osiguranja.
Članovi organa društva za osiguranje, akcionari, zaposleni u društvu za osiguranje, odnosno druga lica kojima u vezi s njihovim radom u društvu, odnosno u vršenju usluga za društvo na bilo koji način postanu dostupni podaci iz
, odnosno zakonom kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma;
4)
ako su ovi podaci neophodni za odlučivanje o pravnim odnosima između društva za osiguranje i osiguranika, odnosno drugih korisnika prava iz osiguranja u sudskom sporu;
5)
ako su ovi podaci neophodni u ostavinskom ili drugom sudskom postupku, kad sud naloži njihovo dostavljanje;
6)
ako su ovi podaci neophodni za naplatu po izvršnom rešenju iz imovine osiguranika i njihovo podnošenje sud pismeno zahteva, odnosno naloži;
7)
ako su ovi podaci potrebni Narodnoj banci Srbije, odnosno drugom nadzornom organu za potrebe nadzora;
8)
ako ove podatke traži poreski organ, organ nadležan za unutrašnje poslove ili organ nadležan za borbu protiv organizovanog kriminala, u skladu s propisima;
9)
ako je to određeno zakonom kojim se uređuje obavezno osiguranje u saobraćaju.
prikupljaju, obrađuju, čuvaju, koriste i dostavljaju lične podatke neophodne za zaključenje ugovora o osiguranju i za likvidaciju šteta, odnosno isplatu ugovorenih iznosa koji proizlaze iz ugovora o osiguranju, u skladu sa ovim zakonom,
mogu obrazovati i voditi odgovarajuće registre podataka o osiguranicima, odnosno o korisnicima osiguranja i štetnim događajima, kao i registre podataka o proceni i likvidaciji šteta, odnosno isplati ugovorenih iznosa.
mogu razmenjivati podatke o osiguranicima i štetnim događajima u slučaju sumnje da postoji prevara u osiguranju.
Podaci o osiguranicima, odnosno korisnicima osiguranja i drugi podaci značajni za ostvarivanje prava na naknadu štete, odnosno isplatu ugovorenih iznosa čuvaju se deset godina posle isteka ugovora o osiguranju, a u slučaju nastanka štetnog događaja, odnosno osiguranog slučaja - deset godina od utvrđivanja štete, odnosno ugovorenih iznosa.
Društvo za osiguranje dostavlja Narodnoj banci Srbije:
1)
finansijske izveštaje i godišnji izveštaj o poslovanju društva, s mišljenjem ovlašćenog aktuara i nadzornog odbora, sa obrazloženjem;
2)
kopiju izveštaja o obavljenoj reviziji finansijskih izveštaja društva, s komentarom skupštine i nadzornog odbora na taj izveštaj;
3)
izveštaj o sprovođenju politike saosiguranja i reosiguranja društva, s mišljenjem ovlašćenog aktuara;
4)
godišnji plan poslovanja društva;
5)
statut i druge opšte akte koji se odnose na njegovo poslovanje, kao i izmene i/ili dopune tih akata;
6)
akte poslovne politike iz , s mišljenjem ovlašćenog aktuara na ove akte iz , kao i izmene i/ili dopune tih akata;
7)
obaveštenje o imenovanju ovlašćenog aktuara;
8)
dokaze o izmenama podataka koji se upisuju u registar nadležnog organa;
9)
druga obaveštenja, izveštaje i podatke koji su propisani zakonom.
Društvo za osiguranje dostavlja Narodnoj banci Srbije akte poslovne politike iz koji se upotrebljavaju pri utvrđivanju tarifa premija i tehničkih rezervi - isključivo radi provere njihove usklađenosti s propisima i pravilima aktuarske struke.
Dokumente iz društvo za osiguranje je dužno da dostavi u roku od 15 dana od dana njihovog usvajanja, a najkasnije do 30. aprila tekuće godine za prethodnu godinu, akta, dokumente i obaveštenja iz - u roku od 15 dana od dana njihovog donošenja, odnosno promene, a druga obaveštenja, izveštaje i podatke - u rokovima koje propiše Narodna banka Srbije.
Društvo za osiguranje dostavlja Narodnoj banci Srbije statističke i druge podatke značajne za vršenje njenog nadzora - po grupama, vrstama i tarifama osiguranja.
Narodna banka Srbije objavljuje obrađene podatke iz
Narodna banka Srbije bliže propisuje sadržinu izveštaja, obaveštenja i podataka iz , kao i način i rokove dostavljanja izveštaja, obaveštenja i podataka iz .
Društvo za osiguranje je dužno da obezbedi tačnost i ažurnost podataka koje dostavlja Narodnoj banci Srbije u skladu sa ovim zakonom.
Društvo za osiguranje je dužno da, na zahtev Narodne banke Srbije, dostavlja i druge akte, izveštaje, informacije i podatke koji su značajni za vršenje njenog nadzora, na način i u roku utvrđenim u zahtevu.
Revizija finansijskih izveštaja društva za osiguranje vrši se u skladu sa zakonom kojim se uređuje revizija, ako ovim zakonom nije drukčije uređeno.
Reviziju finansijskih izveštaja obavljaju licencirani ovlašćeni revizori (u daljem tekstu: revizori) zaposleni u društvu za reviziju osnovanom u skladu sa zakonom kojim se uređuje revizija (u daljem tekstu: društvo za reviziju).
Isti revizor može u istom društvu za osiguranje uzastopno obaviti najviše pet revizija finansijskih izveštaja tog društva.
Isti revizor, odnosno društvo za reviziju u kome je zaposlen revizor ne može istovremeno, odnosno u istoj godini da obavlja i reviziju finansijskih izveštaja društva za osiguranje i da tom društvu pruža dodatne usluge u skladu sa zakonom kojim se uređuje revizija.
Narodna banka Srbije bliže propisuje sadržinu izveštaja o obavljenoj reviziji finansijskih izveštaja društva za osiguranje.
Društvo za osiguranje je dužno da zatraži prethodnu saglasnost Narodne banke Srbije na predlog odluke o izboru društva za reviziju koje će obaviti reviziju njegovih finansijskih izveštaja.
Zahtev za izdavanje saglasnosti i predlog odluke iz
, Narodna banka Srbije procenjuje ispunjenost uslova koji se odnose na stručnu osposobljenost društva za reviziju, istinitost i objektivnost njegovih ranije datih izveštaja, kao i na to da li su ti izveštaji izrađeni u skladu sa zakonom kojim se uređuje revizija i propisom iz
Društvo za reviziju daje mišljenje o tome da li su finansijski izveštaji društva za osiguranje sastavljeni u skladu s propisima i da li istinito i objektivno prikazuju finansijsko stanje društva, rezultate njegovog poslovanja i novčane tokove za tu poslovnu godinu.
Društvo za reviziju je dužno da u toku revizije društva za osiguranje bez odlaganja obavesti upravu tog društva i Narodnu banku Srbije o svakoj uočenoj činjenici koja predstavlja težu povredu zakona ili drugog propisa ili materijalno značajnu promenu finansijskog rezultata iskazanog u nerevidiranim finansijskim izveštajima ili težu povredu opštih akata tog društva.
Društvo za reviziju je dužno da Narodnu banku Srbije obavesti i o drugim činjenicama i okolnostima koje mogu ugroziti dalje poslovanje društva za osiguranje a tiču se tog društva ili lica koja su s njim blisko povezana.
Narodna banka Srbije može od društva za reviziju da traži i dodatna objašnjenja u vezi sa obavljenom revizijom.
Društvo za reviziju, odnosno revizor ne odgovaraju za štetu nastalu ispunjavanjem obaveza iz ovog člana, osim ako se dokaže da je šteta prouzrokovana namerno ili krajnjom nepažnjom.
Narodna banka Srbije može u toku vršenja nadzora nad obavljanjem delatnosti osiguranja da zahteva da izveštaj revizora proveri revizor zaposlen u drugom društvu za reviziju - ako postoje razlozi za sumnju u ispravnost mišljenja datog u tom izveštaju.
Ako ustanovi propuste i nepravilnosti u izveštaju o obavljenoj reviziji i u radu revizora, odnosno društva za reviziju u kome je revizor zaposlen, a pri obavljanju revizije u društvu za osiguranje - Narodna banka Srbije o tome obaveštava organ nadležan za nadzor nad obavljanjem revizije.
posebno obaveštava o revizorima i društvima za reviziju u kojima su zaposleni revizori koji su reviziju obavljali kod društava za osiguranje kojima je Narodna banka Srbije oduzela dozvolu za rad i o razlozima za oduzimanje dozvole za rad.
Narodna banka Srbije vrši nadzor nad obavljanjem delatnosti osiguranja, odnosno nadzor nad poslovanjem društava za osiguranje, društava za reosiguranje, društava za posredovanje u osiguranju, društava za zastupanje u osiguranju, zastupnika u osiguranju i nad obavljanjem poslova zastupanja u osiguranju od strane pravnih lica iz
Narodna banka Srbije može da vrši nadzor i nad pravnim licima koja su povezana imovinskim, upravljačkim, odnosno poslovnim odnosima sa subjektom nadzora kod koga se vrši nadzor i da ostvari uvid u poslovne knjige svih učesnika u poslu koji je predmet nadzora - ako je to neophodno radi vršenja nadzora nad obavljanjem delatnosti osiguranja.
Narodna banka Srbije u obavljanju poslova u skladu sa ovim zakonom sarađuje s nadzornim i drugim nadležnim organima u Republici i inostranstvu, kao i s međunarodnim organizacijama.
Narodna banka Srbije može s organima, odnosno organizacijama iz
zaključiti sporazume o saradnji, odnosno razmenjivati podatke pribavljene u vršenju nadzora nad obavljanjem delatnosti osiguranja i obavljanju drugih poslova utvrđenih ovim zakonom, radi obavljanja poslova iz njihove nadležnosti, pod uslovom da za te organe, odnosno organizacije važi obaveza čuvanja tajnosti tih podataka na način utvrđen
Nadzor Narodne banke Srbije nad poslovanjem društva za osiguranje obuhvata:
1)
obavljanje delatnosti osiguranja u skladu sa izdatom dozvolom za rad društvu;
2)
usklađenost opštih akata i akata poslovne politike društva sa zakonom i drugim propisima koji se odnose na delatnost osiguranja;
3)
zakonitost rada društva i obavljanje delatnosti u skladu s načelima poslovanja utvrđenim ovim zakonom;
4)
tržišno ponašanje društva prema korisniku usluge osiguranja, a naročito izvršavanje obaveza koje je društvo preuzelo po osnovu ugovora o osiguranju prema tom licu, kao i obaveze informisanja ugovarača osiguranja, odnosno osiguranika;
5)
sprovođenje politike saosiguranja i reosiguranja;
6)
obrazovanje propisanih tehničkih rezervi;
7)
obračun garantne rezerve i ispunjenost uslova koji se odnose na adekvatnost kapitala;
8)
obračun zahtevane margine solventnosti;
9)
investiranje sredstava osiguranja u skladu sa zakonom i drugim propisom;
10)
sastavljanje knjigovodstvene i druge dokumentacije, vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izveštaja u skladu sa zakonom, drugim propisima, opštim aktima i aktima poslovne politike društva;
11)
troškove obavljanja delatnosti osiguranja, a naročito troškove sprovođenja osiguranja;
12)
obezbeđivanje likvidnosti i solventnosti u obavljanju delatnosti osiguranja;
13)
uspostavljanje i funkcionisanje sistema upravljanja u društvu;
14)
način obavljanja interne revizije;
15)
ispunjenost uslova koji su ovim zakonom propisani za akcionare - kvalifikovane imaoce i za lica koja obavljaju funkciju člana uprave;
16)
organizacionu, kadrovsku i tehničku osposobljenost društva, kao i upravljanje informacionim sistemom društva;
17)
sprovođenje mera koje je naložila Narodna banka Srbije;
Nadzor nad poslovanjem društva za osiguranje vrši se:
1)
neposrednom kontrolom poslovanja društva za osiguranje;
2)
posrednom kontrolom - analizom, praćenjem i kontrolom izveštaja i druge dokumentacije koju društvo dostavlja Narodnoj banci Srbije, kao i drugih podataka o poslovanju društva kojima Narodna banke Srbije raspolaže.
Smatra se da su rešenja, zapisnici, obaveštenja, zahtevi i drugi akti Narodne banke Srbije koji su u vezi s nadzorom dostavljeni društvu za osiguranje - dostavljeni i članovima organa tog društva.
Narodna banka Srbije propisuje bliže uslove i način vršenja nadzora iz
, a može propisati i obavezu društva za osiguranje da obezbedi uslove za prijem u elektronskom obliku rešenja, zapisnika, obaveštenja, zahteva i drugih akata iz
Neposrednu kontrolu poslovanja društva za osiguranje vrše zaposleni u Narodnoj banci Srbije koje rešenjem odredi guverner ili lice koje on ovlasti (u daljem tekstu: ovlašćeno lice).
navodi se društvo za osiguranje, odnosno druga lica kod kojih se vrši kontrola i predmet kontrole.
U postupku neposredne kontrole poslovanja društva za osiguranje mogu učestvovati i ovlašćena lica stranog nadzornog organa koji nadzire, odnosno kontroliše poslovanje članova grupe društava za osiguranje u kojoj je to društvo, u skladu sa sporazumom o saradnji zaključenim između Narodne banke Srbije i tog nadzornog organa.
U vršenju neposredne kontrole poslovanja društva za osiguranje, ovlašćeno lice ima pravo da:
1)
pristupa svim organizacionim delovima i prostorijama društva, uz poštovanje bezbednosnih procedura;
2)
ostvari uvid u opšte akte, akte poslovne politike i poslovne knjige društva i sve druge akte, dokumentaciju i podatke koji se odnose na poslovanje društva u Republici i inostranstvu;
3)
zahteva da se obezbede kopije dokumenata koji su u vezi s predmetom kontrole ili tehnička podrška prilikom pristupa poslovnim knjigama u elektronskom obliku;
4)
ostvari uvid u tehničku dokumentaciju i pristupa bazama podataka, programskim rešenjima koja društvo koristi i drugim resursima informacionog sistema;
5)
zahteva od članova uprave, internog revizora, ovlašćenog aktuara i lica s posebnim ovlašćenjima u društvu da pruže informacije i objašnjenja koji se odnose na poslovanje društva;
6)
privremeno oduzme predmete i isprave ako postoji osnovana sumnja da su oni namenjeni izvršenju, odnosno upotrebljeni za izvršenje krivičnog dela, prekršaja ili drugog dela kažnjivog po ovom zakonu.
sačinjava se poseban zapisnik, koji potpisuje ovlašćeno lice koje je oduzelo predmete i isprave i lice od koga su ti predmeti i isprave neposredno uzeti.
Ovlašćeno lice koje vrši kontrolu dužno je da o izvršenoj kontroli sačini zapisnik (u daljem tekstu: zapisnik o kontroli).
Zapisnik o kontroli dostavlja se društvu za osiguranje nad kojim je vršen nadzor, koje na njega može dati primedbe u roku od 20 dana od dana prijema zapisnika o kontroli.
, rok iz tog stava može da se skrati na osam dana od dana prijema zapisnika o kontroli ako to opravdavaju razlozi hitnosti.
O primedbama na zapisnik o kontroli pismeno se izjašnjava ovlašćeno lice, koje, zavisno od osnovanosti tih primedaba, sačinjava dopunu zapisnika o kontroli, odnosno službenu belešku.
Dopuna zapisnika o kontroli sačinjava se kad se proverom navoda iz primedaba na taj zapisnik utvrdi bitno različito činjenično stanje od onog koje je navedeno u zapisniku o kontroli, pri čemu se ne razmatraju primedbe koje se odnose na promenu činjeničnog stanja nastalu nakon perioda u kome je izvršena kontrola.
Dopuna zapisnika o kontroli dostavlja se društvu za osiguranje u roku od 20 dana od dana dostavljanja primedaba na taj zapisnik, a društvo za osiguranje može podneti primedbe na dopunu zapisnika o kontroli u roku od osam dana od dana prijema dopune tog zapisnika.
sačinjava se kad se proverom navoda iz primedaba na zapisnik o kontroli ili na dopunu zapisnika o kontroli utvrdi da one nisu osnovane ili se utvrdi da je društvo za osiguranje otklonilo utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti, nakon čega se dostavlja društvu.
Ako društvo za osiguranje, u rokovima propisanim ovim članom, ne dostavi primedbe na zapisnik o kontroli, odnosno na dopunu zapisnika o kontroli ili dostavljenim primedbama osnovano ne ospori nalaze iz tog zapisnika, odnosno dopune tog zapisnika kojima je utvrđena nepravilnost u njegovom poslovanju - Narodna banka Srbije će prema tom društvu preduzeti mere predviđene ovim zakonom.
Narodna banka Srbije doneće zaključak o obustavi postupka kontrole ako u zapisniku o kontroli nisu utvrđene nepravilnosti ili su utvrđene manje značajne nepravilnosti, ili društvo za osiguranje, u roku propisanom ovim zakonom, svojim primedbama osnovano ospori sve nalaze iz zapisnika o kontroli, odnosno dopune zapisnika o kontroli ili deo tih nalaza tako da preostale nepravilnosti predstavljaju manje značajne nepravilnosti.
Ako Narodna banka Srbije posrednom kontrolom uoči određene nepravilnosti u poslovanju društva za osiguranje, može pismeno upozoriti to društvo na ove nepravilnosti i odrediti mu rok za njihovo otklanjanje.
Ako društvo za osiguranje ne postupi po upozorenju iz
ili to ne učini u utvrđenom roku, odnosno ako Narodna banka Srbije posrednom kontrolom utvrdi teže nepravilnosti i/ili nezakonitosti u poslovanju društva za osiguranje, sačinjava se zapisnik o kontroli, u kom slučaju Narodna banka Srbije, odnosno njen zaposleni koji vrši posrednu kontrolu postupa na način utvrđen .
na bilo koji način saznaju a odnose se na nadzor finansijskog stanja i zakonitosti poslovanja subjekata nadzora, drugi podaci o činjenicama i okolnostima za koje su saznali u vezi sa obavljanjem poslova, kao i dokumenti koji sadrže takve podatke određuju se i štite kao tajni podaci sa oznakom tajnosti "POVERLJIVO" ili "INTERNO", u skladu sa zakonom kojim se uređuje tajnost podataka.
dužna su da podatke i dokumente iz tog stava čuvaju kao tajne podatke, odnosno ne mogu ih učiniti dostupnim trećim licima, osim u slučajevima propisanim zakonom.
ne prestaje ni nakon prestanka radnog odnosa, odnosno angažovanja u Narodnoj banci Srbije, kao ni drugog svojstva na osnovu kog su ova lica ostvarila pristup podacima iz tog stava.
izraženih u zbirnom obliku tako da se na osnovu njih ne može utvrditi identitet subjekta nadzora, odnosno osiguranika, ugovarača osiguranja ili drugih korisnika osiguranja ne smatra se povredom obaveze čuvanja tajnosti podataka.
U vršenju nadzora nad poslovanjem društva za osiguranje Narodna banka Srbije može:
1)
uputiti pismenu opomenu;
2)
javno objaviti informacije o neizvršavanju ili neblagovremenom izvršavanju obaveza društva ili o poslovanju društva suprotnom propisima, na teret društva;
3)
naložiti mere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju društva;
4)
naložiti mere zbog nepostupanja u skladu s pravilima o upravljanju rizikom;
5)
naložiti razrešenje i suspenziju članova uprave;
6)
naložiti privremene mere;
7)
uvesti prinudnu upravu;
8)
naložiti prenos portfelja osiguranja na drugo društvo za osiguranje;
9)
oduzeti dozvolu za obavljanje pojedinih ili svih vrsta osiguranja za koje je izdata dozvola za rad.
O sprovođenju mera iz Narodna banka Srbije donosi rešenje.
Kad utvrdi da je društvo za osiguranje postupilo u skladu s merama iz
koje mu je izrekla i u kojoj meri je postupilo - Narodna banka Srbije će ili obustaviti postupak kontrole ili društvu izreći novu meru iz ovog zakona, u skladu s kriterijumima iz
, društvu za osiguranje, odnosno drugom subjektu nadzora, kao i odgovornom licu u tom subjektu, izreći novčanu kaznu u skladu sa odredbama ovog zakona.
Pismena opomena upućuje se društvu za osiguranje u čijem su poslovanju utvrđene nepravilnosti koje nisu bitno ni neposredno uticale na njegovo finansijsko stanje, na stabilnost tržišta osiguranja, odnosno na prava i interese osiguranika i drugih korisnika osiguranja.
Pismena opomena sadrži i rok za otklanjanje nepravilnosti iz
Narodna banka Srbije može javno objaviti informacije o neizvršavanju ili neblagovremenom izvršavanju obaveza društva za osiguranje ili o njegovom poslovanju suprotnom propisima, na teret tog društva, ako je kontrolom utvrđeno da je društvo u svom poslovanju postupalo suprotno propisima, odnosno na način koji bi mogao znatno ugroziti prava i interese osiguranika i drugih korisnika osiguranja.
Narodna banka Srbije naložiće društvu za osiguranje da otkloni nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju ako utvrdi:
1)
da je društvo prestalo da ispunjava neki od uslova propisanih za obavljanje poslova osiguranja;
2)
da član uprave ne ispunjava uslove propisane ovim zakonom;
3)
da društvo obavlja poslove koje po ovom zakonu ne može obavljati;
4)
da se društvo prema osiguranicima i drugim korisnicima osiguranja ponaša protivno pravilima struke osiguranja i aktuarske struke, dobrim poslovnim običajima i poslovnoj etici;
5)
da društvo postupa suprotno obavezi obaveštavanja ugovarača osiguranja, odnosno osiguranika u vezi s ugovorom o osiguranju;
6)
da društvo postupa suprotno pravilima o vođenju poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izveštaja;
7)
da društvo postupa suprotno obavezi izveštavanja i obaveštavanja Narodne banke Srbije;
8)
da društvo postupa suprotno odredbama zakona, drugih propisa i opštih akata i akata poslovne politike kojima je uređeno poslovanje društva;
9)
da društvo ne ispunjava druge obaveze propisane zakonom.
Društvo za osiguranje je dužno da nezakonitosti i nepravilnosti koje je Narodna banka Srbije utvrdila u njegovom poslovanju otkloni u utvrđenom roku i da joj dostavi izveštaj o sprovođenju naloženih mera, s dokazima da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.
nepotpun ili da dokazi iz tog izveštaja ne ukazuju da je društvo za osiguranje sprovelo naložene mere - Narodna banka Srbije može društvu za osiguranje naložiti da joj dostavi dopunu ovog izveštaja, s novim dokazima, i odrediti novi rok za njegovo dostavljanje i/ili može izvršiti kontrolu sprovođenja naloženih mera.
, utvrdi da društvo za osiguranje nije otklonilo nezakonitosti i nepravilnosti utvrđene u njegovom poslovanju, Narodna banka Srbije preduzeće prema tom društvu druge mere, u skladu sa zakonom.
, Narodna banka Srbije može društvu za osiguranje:
1)
zabraniti zaključivanje novih ugovora o osiguranju u pojedinim ili u svim vrstama osiguranja, kao i proširenje obaveza iz već zaključenih ugovora;
2)
naložiti raskid ugovora o osiguranju/reosiguranju, ugovora o posredovanju u osiguranju/reosiguranju, odnosno ugovora o zastupanju u osiguranju ako bi njihovo dalje važenje nanelo štetu društvu;
3)
ograničiti visinu rizika koji može da preuzme u osiguranje;
4)
zabraniti vršenje određenih isplata;
5)
zabraniti zaključivanje poslova s pojedinim akcionarima, članovima uprave, povezanim licima ili drugim licima;
6)
privremeno zabraniti, odnosno ograničiti raspolaganje imovinom;
7)
naložiti ažuriranje poslovnih knjiga, popis imovine i obaveza, kao i usklađivanje potraživanja i obaveza;
8)
naložiti naplatu dospelih potraživanja;
9)
naložiti promenu organizacije i sistema upravljanja u društvu;
10)
naložiti preduzimanje drugih radnji, u skladu sa zakonom.
Mere iz sadrže i rok za otklanjanje nepravilnosti u vezi s pravilima o upravljanju rizikom.
, Narodna banka Srbije mora uzeti u obzir težinu utvrđenih nezakonitosti, odnosno nepravilnosti, kao i to da li bi zadržavanje lica iz tog stava kao člana uprave negativno uticalo na prava i interese osiguranika i drugih korisnika osiguranja.
licu iz tog stava zabrani ili ograniči obavljanje bilo koje aktivnosti u društvu za osiguranje;
2)
licu iz tog stava zabrani neposredno ili posredno ostvarivanje glasačkog prava u društvu za osiguranje, odnosno ostvarivanje drugih prava u društvu;
3)
od lica iz tog stava zahteva da, u roku koji ona odredi, otuđi posredno ili neposredno vlasništvo koje ima u društvu za osiguranje;
4)
licu iz tog stava zabrani vršenje funkcije u bilo kom društvu za osiguranje ili članu grupe društava za osiguranje ili učestvovanje u obavljanju aktivnosti bez prethodne saglasnosti Narodne banke Srbije.
optuženo za krivično delo koje ga čini nepodobnim za obavljanje funkcije člana uprave, Narodna banka Srbije može izdati nalog kojim se tom licu privremeno zabranjuje vršenje te funkcije u društvu za osiguranje i ostvarivanje prava iz
Ako Narodna banka Srbije, u vršenju nadzora nad poslovanjem društva za osiguranje, a pre sačinjavanja zapisnika o kontroli, utvrdi da je neophodno izreći privremenu meru kojom se obezbeđuje zaštita prava i interesa osiguranika i drugih korisnika osiguranja, izreći će tu meru.
izriče se privremenim rešenjem koje se donosi u skraćenom upravnom postupku, i to rešenje može biti na snazi najduže do donošenja rešenja o izricanju mera, odnosno do okončanja postupka kontrole u toku koje je doneto privremeno rešenje.
Rešenjem Narodne banke Srbije o uvođenju prinudne uprave imenuju se najmanje dva prinudna upravnika i određuje rok trajanja prinudne uprave, a utvrđuje se i visina naknade za rad prinudnih upravnika, koja pada na teret društva za osiguranje.
Prinudni upravnici ne mogu biti zaposleni u Narodnoj banci Srbije i moraju biti lica nezavisna od društva za osiguranje.
Na prinudnog upravnika shodno se primenjuju odredbe .
Uvođenje prinudne uprave u društvu za osiguranje upisuje se u registar nadležnog organa danom donošenja rešenja iz
Prinudni upravnici su dužni da najmanje jednom mesečno Narodnu banku Srbije izveštavaju o poslovanju društva za osiguranje u kome je uvedena prinudna uprava i o njegovom finansijskom stanju, odnosno dužni su da je izveste bez odlaganja kad utvrde da se finansijsko stanje društva dodatno pogoršalo u toj meri da ugrožava prava i interese osiguranika i drugih korisnika osiguranja.
Prinudni upravnici su dužni da, u roku od devet meseci od njihovog imenovanja, Narodnoj banci Srbije dostave izveštaj sa ocenom poslovne stabilnosti i likvidnosti društva za osiguranje i mogućnostima za njegovo dalje poslovanje, koji sadrži:
1)
ocenu i posledice pokrića gubitka društva koje preuzimaju akcionari;
2)
mogućnosti otklanjanja nepokrivenog gubitka društva;
3)
neiskazane rashode koji mogu uticati na obaveze društva;
4)
ocenu mogućih mera za otklanjanje nelikvidnosti i nesolventnosti društva, s procenom troškova sprovođenja tih mera;
5)
ocenu razloga za pokretanje postupka likvidacije, odnosno stečaja nad društvom.
Ako Narodna banka Srbije, na osnovu izveštaja prinudnih upravnika, oceni da je, radi obezbeđenja poslovne stabilnosti društva za osiguranje, odnosno otklanjanja uzroka njegove nelikvidnosti ili nesolventnosti, neophodno da se osnovni kapital društva poveća novim novčanim ulozima - može prinudnim upravnicima da naloži da sazovu skupštinu akcionara i predlože joj donošenje odluke o povećanju osnovnog kapitala.
Prinudni upravnici su dužni da sazovu skupštinu radi odlučivanja o povećanju osnovnog kapitala u smislu
Ako oceni da se za vreme prinudne uprave ekonomsko stanje društva za osiguranje poboljšalo u meri koja bi obezbedila njegovu poslovnu stabilnost i likvidnost, odnosno sposobnost da redovno ispunjava dospele obaveze - Narodna banka Srbije doneće rešenje o ukidanju uvedene prinudne uprave i razrešenju prinudnih upravnika.
Ako oceni da se za vreme prinudne uprave nije poboljšalo ekonomsko stanje društva za osiguranje i da društvo nije obezbedilo poslovnu stabilnost i likvidnost, odnosno da nije sposobno da redovno ispunjava dospele obaveze - Narodna banka Srbije doneće rešenje o oduzimanju društvu dozvole za rad u skladu sa ovim zakonom.
Kad utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju društva za osiguranje koje mogu da ugroze ili koje ugrožavaju njegovu sposobnost da ispuni obaveze nastale iz obavljanja poslova osiguranja, Narodna banka Srbije može da naloži tom društvu da svoj portfelj osiguranja prenese na drugo društvo za osiguranje.
ako društvo zaključi ugovor o posredovanju u osiguranju/reosiguranju, odnosno ugovor o zastupanju u osiguranju s pravnim ili fizičkim licem koje te poslove obavlja bez dozvole, odnosno saglasnosti Narodne banke Srbije, odnosno suprotno ovom zakonu;
5)
ako društvo ne obavlja delatnost u skladu s načelima poslovanja iz
ako društvo obavlja delatnost na način kojim se povređuju prava i interese osiguranika, korisnika osiguranja, odnosno trećih oštećenih lica, odnosno ako ne isplaćuje naknade šteta ili ne izvršava druge obaveze;
7)
ako je društvo dalo netačne podatke o svom poslovanju ili podatke koji mogu dovesti u zabludu korisnika usluge osiguranja;
8)
ako, prema izveštaju ovlašćenog aktuara, odnosno revizora ili nalazu Narodne banke Srbije, društvo nije solventno;
9)
ako društvo ne obrazuje, ne obračunava, odnosno ne održava tehničke rezerve na način propisan ovim zakonom;
10)
ako društvo ne poštuje odredbe ovog zakona kojima se uređuje investiranje sredstava osiguranja i ne očuva realnu vrednost imovine za pokriće obaveza po osnovu osiguranja;
11)
ako društvo prestane da ispunjava uslove koji se odnose na adekvatnost kapitala propisane ovim zakonom, a ne usvoji ili ne sprovede program mera iz
ako društvo ne omogući vršenje nadzora na propisan način;
14)
ako društvo ne omogući revizoru da izvrši reviziju finansijskih izveštaja na propisan način;
15)
ako društvo ne obezbedi obavljanje poslova ovlašćenog aktuara na propisan način;
16)
ako društvo ne dostavi izveštaje, dokumente i druge podatke na način i u rokovima propisanim ovim zakonom;
17)
ako nastupe razlozi za oduzimanje saglasnosti Narodne banke Srbije date na akte i radnje društva u skladu sa ovim zakonom;
18)
ako utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju društva a dalje obavljanje delatnosti osiguranja bi ugrozilo prava i interese osiguranika i drugih korisnika osiguranja;
19)
ako portfelj osiguranja prenese bez saglasnosti Narodne banke Srbije;
20)
ako društvo u ostavljenom roku ne sprovede mere koje mu je naložila Narodna banka Srbije, odnosno ne otkloni razlog za preduzimanje tih mera;
21)
ako društvo ne uplati doprinos u garantni fond u skladu sa zakonom kojim se uređuje obavezno osiguranje u saobraćaju, ne izvršava obaveze po osnovu međunarodne karte osiguranja ili ne ispunjava druge obaveze propisane tim zakonom, odnosno obaveze predviđene međunarodnim ugovorom.
ne dovede do ponovnog ispunjavanja tih uslova u propisanom roku, odnosno ako nema mogućnosti za finansijsku konsolidaciju društva i na taj način se ugrozi stabilnost tržišta osiguranja, odnosno finansijskog sistema;
Rešenjem o oduzimanju dozvole za rad, Narodna banka Srbije će društvu za osiguranje odrediti i meru zabrane raspolaganja imovinom društva do donošenja rešenja o likvidaciji društva, odnosno rešenja o pokretanju postupka stečaja nad društvom.
Danom donošenja rešenja o oduzimanju dozvole za rad blokiraju se svi računi društva za osiguranje kod banaka.
Narodna banka Srbije i zaposleni u Narodnoj banci Srbije, kao i lice koje po nalogu Narodne banke Srbije vrši dužnost utvrđenu ovim zakonom, ne odgovaraju za štetu koja nastane vršenjem te dužnosti, osim ako se dokaže da je šteta prouzrokovana namerno ili krajnjom nepažnjom.
ne mogu odgovarati za štetu iz tog stava ni nakon prestanka radnog odnosa u Narodnoj banci Srbije, odnosno prestanka vršenja dužnosti.
Narodna banka Srbije nadoknadiće troškove zastupanja zaposlenih u Narodnoj banci Srbije u sudskim i upravnim postupcima pokrenutim u vezi s dužnostima koje ti zaposleni obavljaju ili su ih obavljali na osnovu ovog zakona.
Grupa društava, u smislu ovog zakona, jeste grupa koju čine matično društvo, njegova zavisna društva i pravna lica u kojima to matično društvo, odnosno njegova zavisna društva imaju udeo u kapitalu, kao i društva koja su međusobno povezana zajedničkim upravljanjem.
Matično društvo pravnog lica je društvo koje ima kontrolno učešće u tom pravnom licu.
Zavisno društvo pravnog lica je društvo u kome to pravno lice ima kontrolno učešće.
Društva povezana zajedničkim upravljanjem jesu društva koja nisu povezana odnosom matičnog i zavisnog društva ni udelom u kapitalu u smislu
društva kojima se upravlja na jedinstven način u skladu sa ugovorom zaključenim između tih društava ili odredbama osnivačkih akata ili statuta tih društava, ili
2)
društva kod kojih ista lica čine većinu članova organa upravljanja ili nadzora.
Grupa društava za osiguranje, u smislu ovog zakona, jeste grupa društava iz
Narodna banka Srbije, osim pojedinačnog nadzora nad društvom za osiguranje/reosiguranje, vrši i nadzor nad grupom društava za osiguranje (dodatni nadzor).
Nadzor nad grupom društava za osiguranje vrši se kao dodatni nadzor pri vršenju nadzora nad društvom za osiguranje/reosiguranje koje je najznačajnije društvo u grupi društava za osiguranje.
Narodna banka Srbije može odlučiti da određeno pravno lice nije predmet dodatnog nadzora, odnosno da nije deo grupe društava za osiguranje ako:
1)
uključivanje tog pravnog lica ili više pravnih lica zajedno neznatno utiče na ostvarivanje ciljeva dodatnog nadzora;
2)
uključivanje tog pravnog lica ne bi doprinelo ostvarivanju ciljeva dodatnog nadzora.
Pravno lice iz grupe društava za osiguranje nije predmet dodatnog nadzora ako ima sedište izvan Republike.
Društvo za osiguranje/reosiguranje koje je predmet dodatnog nadzora dužno je da Narodnoj banci Srbije dostavi konsolidovane finansijske izveštaje sačinjene u skladu sa zakonom, kao i prateće podatke i informacije potrebne radi vršenja dodatnog nadzora.
Narodna banka Srbije ima pravo da od društva za osiguranje/reosiguranje nad kojim vrši dodatni nadzor traži informacije o poslovanju pravnih lica iz ako su ta lica njegova zavisna društva u smislu
Na prestanak rada društva za posredovanje u osiguranju, društva za zastupanje u osiguranju i zastupnika u osiguranju primenjuje se zakon kojim se uređuju privredna društva, ako pojedina pitanja nisu drukčije uređena ovim zakonom.
Likvidacija i stečaj društva za osiguranje sprovode se pod uslovima i u postupku koji su propisani zakonom kojim se uređuju stečaj i likvidacija banaka i društava za osiguranje.
Na postupak likvidacije i stečaja društva za posredovanje u osiguranju i društva za zastupanje u osiguranju primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju privredna društva i zakona kojim se uređuje stečaj.
Društvo za osiguranje može, posle dobijanja saglasnosti Narodne banke Srbije, ceo portfelj osiguranja ili deo tog portfelja preneti jednom društvu za osiguranje ili na više drugih društava za osiguranje koja imaju dozvolu za rad, uz njihovu saglasnost.
Narodnoj banci Srbije se, uz zahtev za dobijanje saglasnosti iz
ugovor o prenosu portfelja osiguranja u kome moraju biti utvrđene vrsta i visina sredstava tehničkih rezervi koja se, zajedno s portfeljom, ustupaju društvu za osiguranje koje preuzima portfelj, kao i rok do kog se mora izvršiti prenos portfelja;
2)
spisak ugovora o osiguranju po pojedinim vrstama osiguranja koji su predmet prenosa portfelja osiguranja, sa opštim uslovima za ta osiguranja;
3)
obrazloženje razloga za prenos portfelja osiguranja i izjašnjenje o očekivanim efektima tog prenosa na dalje poslovanje društva za osiguranje koje prenosi portfelj;
4)
popis imovine pribavljene sredstvima tehničkih rezervi koje su predmet prenosa portfelja osiguranja, uz navođenje vrednosti i podataka na osnovu kojih je moguće proveriti način izračunavanja tih vrednosti;
5)
izmenu poslovnog plana društva za osiguranje koje preuzima portfelj osiguranja a koja je neophodna za preuzimanje tog portfelja;
6)
izveštaj o finansijskom poslovanju društva za osiguranje koje prenosi portfelj osiguranja i društva koje preuzima taj portfelj, s mišljenjem ovlašćenog aktuara kojim je obuhvaćen i prenos portfelja.
Za prenos portfelja osiguranja nije potrebna saglasnost osiguranika.
ne može se izvršiti prenos portfelja osiguranja na društvo za osiguranje koje preuzima taj portfelj.
Rešenjem o davanju saglasnosti za prenos portfelja osiguranja Narodna banka Srbije istovremeno odlučuje o promeni dozvole za rad društva za osiguranje koje prenosi ovaj portfelj ako taj prenos podrazumeva i promenu dozvole za rad.
Društvo za osiguranje je dužno da portfelj osiguranja prenese na društvo za osiguranje koje preuzima taj portfelj u roku koji je utvrđen ugovorom o prenosu portfelja osiguranja, a najkasnije u roku od 90 dana od dana prijema rešenja o davanju saglasnosti iz
, ugovarače osiguranja čiji su ugovori o osiguranju obuhvaćeni tim prenosom obavesti o poslovnom imenu, sedištu i adresi sedišta društva za osiguranje koje je preuzelo portfelj osiguranja i danu do kog se mora okončati prenos tog portfelja - neposredno, u pismenoj formi i preko sredstava javnog informisanja.
Osiguranik može da raskine ugovor o osiguranju obaveštavajući o tome u pismenoj formi društvo za osiguranje koje je preuzelo portfelj osiguranja - u roku od 30 dana od dana prijema obaveštenja iz
, osiguranici neživotnog osiguranja imaju pravo na deo premije koji odgovara ostatku trajanja osiguranja, a osiguranici životnog osiguranja imaju pravo na iznos matematičke rezerve obračunate na dan prenosa portfelja osiguranja ako su sredstva osiguranja života dovoljna za pokriće tog iznosa ili pravo na iznos smanjen proporcionalno umanjenju sredstava osiguranja života.
Narodna banka Srbije može da odbije zahtev za davanje saglasnosti za prenos portfelja osiguranja ako oceni da bi tim prenosom bila ugrožena sposobnost društva za osiguranje koje preuzima ovaj portfelj da ispuni obaveze iz ugovora o osiguranju koji su predmet ovog prenosa ili bi tim prenosom bila ugrožena likvidnost i solventnost društva za osiguranje koje prenosi ovaj portfelj u poslovima osiguranja koje nastavlja da obavlja.
Danom prenosa portfelja osiguranja, društvo za osiguranje koje je preuzelo ovaj portfelj postaje strana u ugovorima o osiguranju koji su mu tim prenosom ustupljeni i preuzima sva prava i obaveze iz tih ugovora, a društvo za osiguranje koje prenosi portfelj osiguranja oslobađa se obaveza prema osiguranicima.
Prenos portfelja osiguranja za koji nije dobijena saglasnost Narodne banke Srbije nema pravno dejstvo.
Društvo za osiguranje može vršiti statusne promene s drugim društvom za osiguranje u skladu sa zakonom kojim se uređuju privredna društva, ali samo uz prethodnu saglasnost Narodne banke Srbije.
Društvo za posredovanje/zastupanje u osiguranju može vršiti statusne promene s drugim društvom za posredovanje/zastupanje u osiguranju u skladu sa zakonom kojim se uređuju privredna društva, ali samo uz prethodnu saglasnost Narodne banke Srbije.
Na statusne promene društava iz shodno se primenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na osnivanje tih društava.
Promena pravne forme subjekta nadzora može se izvršiti u skladu sa zakonom kojim se uređuju privredna društva, ali samo uz prethodnu saglasnost Narodne banke Srbije.
Na promene pravne forme subjekata nadzora shodno se primenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na osnivanje tih subjekata.
Društvo za uzajamno osiguranje može promeniti formu u akcionarsko društvo za osiguranje ako ispunjava uslove za osnivanje akcionarskog društva za osiguranje, u skladu sa ovim zakonom.
shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuju privredna društva koje se odnose na promenu pravne forme privrednog društva, ako pojedina pitanja nisu drukčije uređena ovim zakonom.
Odluku o promeni forme društva za uzajamno osiguranje donosi skupština tog društva.
donosi se tročetvrtinskom većinom glasova ukupnog broja prisutnih članova skupštine društva za uzajamno osiguranje ako statutom tog društva nije predviđena veća kvalifikovana većina.
Uprava društva za uzajamno osiguranje je dužna da, uz poziv za sednicu skupštine tog društva, svim članovima dostavi i predlog odluke iz
, s poukom o pravu na prigovor o promeni forme tog društva i pravnim posledicama koje iz toga proizlaze.
Svaki član društva za uzajamno osiguranje može, najkasnije u roku od tri dana do dana određenog za zasedanje skupštine ovog društva, podneti pismeni prigovor na promenu forme tog društva.
Odluka o promeni forme društva za uzajamno osiguranje sadrži nominalni iznos osnovnog kapitala, iznos na koji glase akcije i način utvrđivanja učešća pojedinih članova u kapitalu, kao i druge elemente koje sadrži osnivački akt akcionarskog društva za osiguranje.
Nominalni iznos osnovnog kapitala društva za uzajamno osiguranje ne može da prelazi vrednost njegove imovine umanjene za obaveze tog društva na dan utvrđivanja ovog iznosa.
nije drukčije određeno, svi članovi društva za uzajamno osiguranje učestvuju u osnovnom kapitalu akcionarskog društva za osiguranje.
Učešće pojedinog člana društva za uzajamno osiguranje u akcionarskom kapitalu društva za osiguranje ako članovi nisu sa istim učešćem - može se odrediti na osnovu visine osigurane sume, visine doprinosa (premije), visine traženog pokrića za slučaj životnog osiguranja, kriterijuma za raspodelu viška i vremena trajanja članstva u tom društvu za uzajamno osiguranje.
Svaki član društva za uzajamno osiguranje koji je uložio prigovor na odluku o promeni forme ovog društva ima pravo na isplatu svog učešća u kapitalu tog društva.
Poslove osiguranja može obavljati i ogranak stranog društva za osiguranje koji te poslove obavlja na osnovu dozvole Narodne banke Srbije za osnivanje ogranka, u skladu sa ovim zakonom.
Lice koje ima sedište, odnosno prebivalište u Republici može ugovor o osiguranju da zaključi i sa ogrankom iz
Društvo za osiguranje može da reosigura obaveze iz ugovora o osiguranju iznad samopridržaja i kod stranog društva za reosiguranje, odnosno kod ogranka tog društva koji poslove reosiguranja obavlja na osnovu dozvole Narodne banke Srbije za osnivanje ogranka, u skladu sa ovim zakonom.
Ogranak stranog društva za osiguranje/reosiguranje koji poslove osiguranja/reosiguranja u Republici obavlja u skladu sa ovim zakonom mora da ispunjava sledeće uslove:
1)
poslove ogranka mora da vodi lice koje je ovlašćeno da zastupa osnivače a na koje se shodno primenjuju odredbe ;
2)
ogranak mora biti organizaciono, kadrovski i tehnički osposobljen za obavljanje poslova osiguranja/reosiguranja;
3)
ogranak mora, pre dobijanja dozvole za osnivanje, deponovati u Republici novčana sredstva u vrednosti jedne polovine iznosa novčanog dela osnovnog kapitala koji je ovim zakonom propisan za osnivanje akcionarskog društva za osiguranje/reosiguranje;
4)
ogranak mora u Republici uvek raspolagati imovinom najmanje u visini polovine iznosa novčanog dela osnovnog kapitala iz
ili polovine iznosa zahtevane margine solventnosti ako je viša od tog kapitala i deponovati, kao jemstvo za plaćanje obaveza po osnovu ugovora o osiguranju/reosiguranju zaključenih u Republici, odnosno ugovora koji pokrivaju rizike u Republici, iznos najmanje u visini četvrtine iznosa novčanog dela osnovnog kapitala iz te tačke ili četvrtine zahtevane margine solventnosti ako je viša od tog kapitala (u daljem tekstu: zakonski depozit).
Strano društvo za osiguranje/reosiguranje može u Republici osnovati ogranak posle prethodno pribavljene dozvole Narodne banke Srbije za osnivanje ogranka.
Uz zahtev za izdavanje dozvole za osnivanje ogranka stranog društva za osiguranje/reosiguranje podnosi se:
1)
osnivački akt ogranka;
2)
izvod iz sudskog, odnosno drugog odgovarajućeg registra države sedišta matičnog društva za osiguranje/reosiguranje;
3)
statut, odnosno drugi opšti akti matičnog društva za osiguranje/reosiguranje;
4)
revidirani finansijski izveštaji matičnog društva za osiguranje/reosiguranje za poslednje tri godine;
nisu vidljivi podaci o vlasnicima matičnog društva za osiguranje/reosiguranje - odgovarajući dokazi na osnovu kojih se može utvrditi ko su vlasnici tog društva i njihovo učešće u upravljanju tim društvom;
6)
izvod iz sudskog, odnosno drugog odgovarajućeg registra države sedišta za pravna lica koja imaju kvalifikovano učešće u matičnom društvu za osiguranje/reosiguranje;
uzimajući u obzir propise države sedišta stranog društva za osiguranje/reosiguranje i praksu u njihovoj primeni, obavljanje nadzora u skladu sa ovim zakonom bilo onemogućeno ili otežano;
, društvima za osiguranje/reosiguranje koja imaju sedište u Republici bilo onemogućeno da poslove osiguranja/reosiguranja obavljaju u državi iz te tačke, odnosno onemogućeno da poslove osiguranja/reosiguranja obavljaju pod istim uslovima kao društva za osiguranje/reosiguranje sa sedištem u toj državi.
Ogranak stranog društva za osiguranje/reosiguranje može otpočeti svoju delatnost u Republici od dana upisa u registar nadležnog organa.
Strano društvo za osiguranje/reosiguranje dužno je da rešenje o upisu ogranka u registar nadležnog organa dostavi Narodnoj banci Srbije u roku od sedam dana od dana prijema tog rešenja.
ne odnose se na odlučivanje o izdavanju dozvole za osnivanje ogranka stranog društva za osiguranje/reosiguranje sa sedištem u državi članici Svetske trgovinske organizacije.
Poslove posredovanja/zastupanja u osiguranju može obavljati i ogranak stranog društva za posredovanje/zastupanje u osiguranju koji te poslove obavlja na osnovu dozvole Narodne banke Srbije za osnivanje ogranka, u skladu sa ovim zakonom.
Društvo za osiguranje/reosiguranje može ugovor o posredovanju u osiguranju/reosiguranju i ugovor o zastupanju u osiguranju da zaključi i sa ogrankom stranog društva iz
Strano društvo za posredovanje/zastupanje u osiguranju može u Republici osnovati ogranak posle prethodno pribavljene dozvole Narodne banke Srbije za osnivanje ogranka.
Uz zahtev za izdavanje dozvole za osnivanje ogranka stranog društva za posredovanje u osiguranju, podnose se dokazi i podaci iz , a za osnivanje ogranka stranog društva za zastupanje u osiguranju - dokazi i podaci iz .
Na strano društvo za posredovanje/zastupanje u osiguranju koje poslove posredovanja/zastupanja u osiguranju u Republici obavlja preko ogranka shodno se primenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na društvo za posredovanje/zastupanje u osiguranju, kao i odredbe
Pojedini pojmovi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledeće značenje:
1)
država članica je država koja je članica Evropske unije ili država potpisnica ugovora o Evropskom ekonomskom prostoru;
2)
lice druge države članice je fizičko lice koje ima prebivalište u drugoj državi članici ili pravno lice koje ima sedište u drugoj državi članici;
3)
društvo za osiguranje/reosiguranje druge države članice je pravno lice koje ima sedište u drugoj državi članici i koje je dobilo dozvolu nadležnog nadzornog organa za obavljanje poslova osiguranja/reosiguranja;
4)
društvo za posredovanje/zastupanje u osiguranju, odnosno posrednik/zastupnik u osiguranju druge države članice je pravno, odnosno fizičko lice koje ima sedište, odnosno prebivalište u drugoj državi članici i koje je dobilo dozvolu nadležnog nadzornog organa za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju/reosiguranju, odnosno poslova zastupanja u osiguranju, odnosno koje je upisano u nadležni registar te države;
5)
matična država članica je država članica u kojoj se nalazi sedište društva za osiguranje/reosiguranje ili društva za posredovanje/zastupanje u osiguranju, odnosno prebivalište posrednika/zastupnika u osiguranju;
6)
država članica ogranka je država članica u kojoj se nalazi ogranak koji je preuzeo obavezu pokrivanja rizika;
7)
država članica preuzimanja obaveze pokrivanja rizika je država članica u kojoj ugovarač osiguranja koji je fizičko lice ima boravište, odnosno ugovarač osiguranja koji je pravno lice ima sedište;
8)
država članica pružanja usluge je država članica preuzimanja obaveze pokrivanja rizika ako tu obavezu pokriva društvo za osiguranje/reosiguranje ili ogranak tog društva iz druge države članice;
9)
strano lice je fizičko lice koje ima prebivalište izvan Republike ili druge države članice ili pravno lice koje ima sedište izvan Republike ili druge države članice;
10)
društvo za osiguranje/reosiguranje Švajcarske Konfederacije je pravno lice koje ima sedište u Švajcarskoj Konfederaciji i koje je dobilo dozvolu nadležnog nadzornog organa za obavljanje poslova osiguranja/reosiguranja;
11)
nadležni nadzorni organ je organ države članice koji je propisima ovlašćen za nadzor nad obavljanjem poslova osiguranja/reosiguranja, odnosno poslova posredovanja/zastupanja u osiguranju.
je i organ Švajcarske Konfederacije koji je propisima ovlašćen za nadzor nad obavljanjem poslova osiguranja/reosiguranja, odnosno poslova posredovanja/zastupanja u osiguranju kada se odredbe ovog zakona na odgovarajući način primenjuju na društvo za osiguranje/reosiguranje Švajcarske Konfederacije, odnosno na njegov ogranak u Republici.
Društvo za osiguranje/reosiguranje može poslove osiguranja/reosiguranja za koje je dobilo dozvolu za rad Narodne banke Srbije da obavlja u drugoj državi članici preko ogranka, odnosno neposredno ako ispunjava uslove koji su propisima države članice pružanja usluge, odnosno države članice preuzimanja obaveze pokrivanja rizika utvrđeni za obavljanje tih poslova, kao i uslove iz .
Smatra se da društvo za osiguranje/reosiguranje obavlja poslove osiguranja/reosiguranja u državi članici pružanja usluge, odnosno državi članici preuzimanja obaveze pokrivanja rizika ako zaključuje ugovore o osiguranju/reosiguranju koji pokrivaju rizike u tim državama.
Nadzor nad poslovanjem društva za osiguranje/reosiguranje koje poslove osiguranja/reosiguranja obavlja u drugoj državi članici preko ogranka, odnosno neposredno vrši Narodna banka Srbije, u skladu sa odredbama ovog zakona.
Kad nadležni nadzorni organ države članice pružanja usluge, odnosno države članice preuzimanja obaveze pokrivanja rizika osnovano smatra da aktivnosti društva za osiguranje/reosiguranje u toj državi članici mogu uticati na njegovu finansijsku stabilnost, o tome će obavestiti Narodnu banku Srbije.
U slučaju da društvo za osiguranje/reosiguranje poslove osiguranja/reosiguranja obavlja preko ogranka u drugoj državi članici, nadzor nad radom tog ogranka Narodna banka Srbije može vršiti ako prethodno o tome obavesti nadležni nadzorni organ države članice pružanja usluge, odnosno države članice preuzimanja obaveze pokrivanja rizika, koji može učestvovati u tom nadzoru.
Ako društvo za osiguranje/reosiguranje poslove osiguranja/reosiguranja u drugoj državi članici obavlja i posle upozorenja nadležnog nadzornog organa o kršenju propisa države članice pružanja usluge, odnosno države članice preuzimanja obaveze pokrivanja rizika - Narodna banka Srbije će preduzeti mere nadzora u skladu sa ovim zakonom.
Narodna banka Srbije će bez odlaganja obavestiti nadležni nadzorni organ o merama nadzora iz
Ako Narodna banka Srbije društvu za osiguranje/reosiguranje oduzme dozvolu za rad, o tome će bez odlaganja obavestiti nadležni nadzorni organ države članice pružanja usluge, odnosno države članice preuzimanja obaveze pokrivanja rizika.
obuhvata proveru celokupnog poslovanja društva za osiguranje/reosiguranje, a naročito njegovu solventnost i likvidnost, obračun tehničkih rezervi, imovinu pribavljenu sredstvima tehničkih rezervi i matematičke rezerve.
Društvo za osiguranje koje poslove osiguranja obavlja u državi članici pružanja usluge, odnosno državi članici preuzimanja obaveze pokrivanja rizika dužno je da Narodnu banku Srbije izveštava o obavljanju tih poslova, i to odvojeno o poslovima osiguranja koje obavlja preko ogranka i o poslovima koje neposredno obavlja.
obuhvata podatke o visini premije, visini odštetnih zahteva i provizija, bez odbitaka reosiguranja, a za osiguranje od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila, ne uključujući odgovornost pri transportu - i podatke o učestalosti i prosečnom iznosu štete.
Narodna banka Srbije će nadležnom nadzornom organu države članice pružanja usluge, odnosno države članice preuzimanja obaveze pokrivanja rizika, na njegov zahtev, dostaviti podatke pribavljene izveštavanjem iz
Poslove osiguranja/reosiguranja može obavljati i društvo za osiguranje/reosiguranje druge države članice koje, u skladu sa ovim zakonom, ima pravo da te poslove obavlja u Republici preko ogranka ili neposredno.
Lice koje ima sedište, odnosno prebivalište u Republici može ugovor o osiguranju zaključiti i s društvom za osiguranje iz
Društvo za osiguranje/reosiguranje druge države članice koje u toj državi ima pravo da obavlja poslove osiguranja u pojedinim vrstama osiguranja, odnosno poslove reosiguranja, može te poslove obavljati i u Republici - preko ogranka ili neposredno.
, odnosno na njegov ogranak u Republici shodno se primenjuju odredbe , i , kao i odredbe u drugim zakonima u kojima se, radi zaštite javnog interesa, uređuje obavezno osiguranje u saobraćaju, zaštita potrošača, sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma i druge oblasti a u vezi su s poslovanjem društva za osiguranje/reosiguranje.
Ogranak društva za osiguranje/reosiguranje druge države članice može da počne da obavlja poslove osiguranja/reosiguranja u Republici kad od nadležnog nadzornog organa države članice u kojoj ima sedište primi obaveštenje Narodne banke Srbije o uslovima pod kojima treba da u javnom interesu obavlja delatnost u Republici ili, ako to obaveštenje nije primljeno, posle isteka roka od 60 dana od dana kad društvo primi obaveštenje tog nadležnog nadzornog organa o dostavljanju Narodnoj banci Srbije podataka iz , a poslove obaveznog osiguranja u saobraćaju i kad postane član udruženja iz
i uplati doprinos u garantni fond u skladu sa zakonom kojim se uređuje obavezno osiguranje u saobraćaju.
Društvo za osiguranje/reosiguranje druge države članice može u Republici početi da neposredno obavlja poslove osiguranja/reosiguranja od dana kad ga nadležni nadzorni organ države članice u kojoj ima sedište obavesti da je podatke predviđene
i uplati doprinos u garantni fond u skladu sa zakonom kojim se uređuje obavezno osiguranje u saobraćaju.
Društvo za osiguranje druge države članice može u Republici početi da obavlja poslove obaveznog osiguranja u saobraćaju, i ako prethodno obavesti Narodnu banku Srbije o opštim i posebnim uslovima tog osiguranja.
Ako Narodna banka Srbije utvrdi da uslovi osiguranja iz
i u roku koji je utvrđen u tom nalogu - Narodna banka Srbije je dužna da o tome obavesti nadležni nadzorni organ tog društva za osiguranje.
Društvo za osiguranje/reosiguranje druge države članice prestaće da obavlja poslove osiguranja/reosiguranja u Republici ako nastupi neki od sledećih razloga:
1)
nadležni nadzorni organ je utvrdio da društvo ne ispunjava propisane uslove koji se odnose na adekvatnost kapitala za dalje obavljanje poslova osiguranja/reosiguranja;
2)
društvu je prestala da važi dozvola za rad;
3)
društvo, odnosno njegov ogranak ne ispunjava uslove iz .
Ako se promeni bilo koji od dostavljenih podataka iz , lice iz tog stava je dužno da o tome pismeno obavesti Narodnu banku Srbije i nadležni nadzorni organ iz tog stava - najkasnije 30 dana pre nastanka te promene.
Podaci i dokumentacija u vezi s poslovanjem društva za osiguranje/reosiguranje druge države članice dostavljaju se Narodnoj banci Srbije na srpskom jeziku.
Nadzor nad društvom za osiguranje/reosiguranje druge države članice koje poslove osiguranja/reosiguranja u Republici obavlja preko ogranka ili neposredno vrši nadležni nadzorni organ, posle prethodnog pismenog obaveštenja Narodne banke Srbije.
Nadležni nadzorni organ može u Republici izvršiti neposredni nadzor nad poslovanjem društva za osiguranje/reosiguranje druge države članice.
, nadležni nadzorni organ ima iste nadležnosti kao Narodna banka Srbije u vršenju nadzora u skladu sa ovim zakonom.
Izuzetno od , Narodna banka Srbije može izvršiti nadzor nad poslovanjem društva za osiguranje/reosiguranje druge države članice u Republici u skladu sa odredbama
Narodna banka Srbije može naložiti meru za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti utvrđenih u obavljanju poslova društva za osiguranje/reosiguranje druge države članice u Republici ako utvrdi da to društvo postupa suprotno
, Narodna banka Srbije će o tome obavestiti nadležni nadzorni organ.
Narodna banka Srbije može društvu za osiguranje/reosiguranje druge države članice naložiti privremenu zabranu zaključivanja novih ugovora o osiguranju/reosiguranju i ako prethodno ne obavesti nadležni nadzorni organ kad tu meru, radi zaštite prava i interesa korisnika usluge osiguranja, nije moguće odložiti.
odmah obavestiti nadležni nadzorni organ i Evropsku komisiju.
Odredbe shodno se primenjuju na ogranak društva za osiguranje/reosiguranje druge države članice koji poslove osiguranja/reosiguranja obavlja u Republici.
Na ogranak društva za osiguranje Švajcarske Konfederacije koji će obavljati poslove neživotnih osiguranja u Republici primenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na ogranak stranog društva za osiguranje, osim odredaba i
Pre izdavanja dozvole za osnivanje ogranka društva za osiguranje Švajcarske Konfederacije, Narodna banka Srbije zatražiće mišljenje nadležnog nadzornog organa o podnosiocu zahteva za osnivanje tog ogranka.
Ako nadležni nadzorni organ ne odgovori u roku od tri meseca od dana prijema zahteva iz
- smatra se da se ne protivi osnivanju ogranka iz tog stava.
Pre oduzimanja dozvole za osnivanje ogranka društva za osiguranje Švajcarske Konfederacije, Narodna banka Srbije će o tome obavestiti nadležni nadzorni organ i zatražiti njegovo mišljenje.
Ako Narodna banka Srbije, pre dobijanja mišljenja iz
Društvo za posredovanje/zastupanje u osiguranju koje je dobilo dozvolu Narodne banke Srbije za obavljanje poslova posredovanja/zastupanja u osiguranju može te poslove obavljati u drugoj državi članici preko ogranka ili neposredno ako ispunjava uslove određene propisima te države članice.
Društvo za posredovanje/zastupanje u osiguranju koje namerava da počne da obavlja poslove posredovanja/zastupanja u osiguranju u drugoj državi članici dužno je da o tome obavesti Narodnu banku Srbije - shodnom primenom odredaba .
, u roku od 30 dana od dana dobijanja tog obaveštenja, proslediti nadležnom nadzornom organu ako on to traži i o tome će obavestiti društvo za posredovanje/zastupanje u osiguranju.
Društvo za posredovanje/zastupanje u osiguranju može da počne da obavlja poslove posredovanja/zastupanja u osiguranju u drugoj državi članici posle isteka 30 dana od dana kad je primilo obaveštenje Narodne banke Srbije iz
Društvo za posredovanje/zastupanje u osiguranju može odmah da počne da obavlja poslove posredovanja/zastupanja u osiguranju ako nadležni nadzorni organ nije zatražio obaveštenje iz
i na izveštavanje Narodne banke Srbije koje vrši to društvo shodno se primenjuju odredbe .
Odredbe ovog člana shodno se primenjuju na zastupnika u osiguranju koji je dobio dozvolu Narodne banke Srbije za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju, a koji te poslove obavlja u drugoj državi članici.
Poslove posredovanja/zastupanja u osiguranju može obavljati i društvo za posredovanje/zastupanje u osiguranju druge države članice koje, u skladu sa ovim zakonom, ima pravo da te poslove obavlja u Republici preko ogranka ili neposredno.
Društvo za posredovanje/zastupanje u osiguranju druge države članice poslove posredovanja/zastupanja u osiguranju u Republici može obavljati preko ogranka ili neposredno.
, odnosno na njegov ogranak u Republici shodno se primenjuju odredbe , kao i odredbe u drugim zakonima u kojima se, radi zaštite javnog interesa, uređuje obavezno osiguranje u saobraćaju, zaštita potrošača, sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma i druge oblasti a u vezi su s poslovanjem društva za posredovanje/zastupanje u osiguranju.
Društvo za posredovanje/zastupanje u osiguranju iz
koje namerava da poslove posredovanja/zastupanja u osiguranju obavlja u Republici dužno je da o tome obavesti nadležni nadzorni organ države članice u kojoj ima sedište.
dužan je da obaveštenje iz tog stava, u roku od 30 dana od dana dobijanja ovog obaveštenja, prosledi Narodnoj banci Srbije i da o tome obavesti društvo za posredovanje/zastupanje u osiguranju iz
može da počne da obavlja poslove posredovanja/zastupanja u osiguranju u Republici posle isteka 30 dana od dana kad je primilo obaveštenje nadležnog nadzornog organa iz
Nadležni nadzorni organi dužni su da međusobno razmenjuju podatke i informacije koji se odnose na društva za posredovanje/zastupanje u osiguranju, naročito kad su protiv njih izrečene određene mere zbog nepoštovanja zakona države u kojoj obavljaju poslove posredovanja/zastupanja u osiguranju.
Odredbe ovog člana shodno se primenjuju na posrednika/zastupnika u osiguranju druge države članice koji u Republici obavlja poslove posredovanja/zastupanja u osiguranju.
vrši se povećanjem propisane visine osnovnog kapitala za procenat promene u indeksu potrošačkih cena nastao od dana stupanja na snagu odredaba ovog člana do dana sprovođenja prvog usklađivanja, odnosno za svako naredno usklađivanje od dana sprovođenja prethodnog usklađivanja, pri čemu se suma povećanja zaokružuje na najbližu stotinu hiljada evra.
dva ili više društava za osiguranje (saosiguravači) pokrivaju rizik, svako za svoj deo, u okviru jednog ugovora, uz plaćanje ukupne premije za isti period, pri čemu je jedno od društava za osiguranje vodeće društvo za osiguranje;
3)
preuzima rizike koji su u Evropskoj uniji;
4)
vodeće društvo za osiguranje je društvo za osiguranje države članice i ima dozvolu za obavljanje poslova osiguranja u vrsti osiguranja na koju se odnosi pokriće rizika;
5)
bar jedno od društava za osiguranje učestvuje u ugovoru preko sedišta društva za osiguranje ili ogranka tog društva u državi članici koja nije država vodećeg društva za osiguranje;
6)
vodeće društvo za osiguranje u celosti preuzima vodeću ulogu u postupku saosiguranja, određuje uslove, uključujući i premiju, i izdaje polisu osiguranja.
Svako društvo za osiguranje koje pokriva rizike u smislu odredaba
utvrđuje tehničke rezerve u skladu s propisima države članice u kojoj je osnovano, a ako takvi propisi ne postoje - u skladu sa uobičajenom praksom te države.
, rezervisane štete moraju biti najmanje jednake onima koje vodeće društvo za osiguranje utvrdi u skladu s propisima države članice u kojoj je osnovano.
Odgovorno lice u društvu za osiguranje, društvu za reosiguranje, društvu za posredovanje u osiguranju i društvu za zastupanje u osiguranju, kao i kod zastupnika u osiguranju, koje obavlja delatnost osiguranja za koju nije dobijena dozvola Narodne banke Srbije, kazniće se za krivično delo kaznom zatvora od tri do šest godina.
Odgovorno lice pravnog subjekta koje, u svojstvu pružaoca usluga, s drugim licima zaključuje ugovore o osiguranju ili ugovore koji su po svojoj pravnoj prirodi ugovori o osiguranju, kazniće se za krivično delo kaznom zatvora od tri do šest godina.
Ovlašćeni aktuar ili revizor koji protivno odredbama ovog zakona sačini lažno mišljenje, odnosno izveštaj, kazniće se za krivično delo kaznom zatvora od jedne do tri godine.
Odgovorno lice u društvu za osiguranje, društvu za reosiguranje, društvu za posredovanje u osiguranju i društvu za zastupanje u osiguranju, kao i kod zastupnika u osiguranju, koje pri utvrđivanju i proceni rizika i šteta sačini lažne procene i izjave, kazniće se za krivično delo novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
Ako u postupku nadzora nad poslovanjem subjekta nadzora, zaštite prava i interesa korisnika usluge osiguranja prilikom postupanja s prigovorom tog lica ili pri obavljanju drugih poslova propisanih ovim zakonom utvrdi da je subjekt nadzora učinio povrede iz - Narodna banka Srbije može rešenjem izreći novčanu kaznu ovom subjektu i odgovornom licu u tom subjektu shodnom primenom kriterijuma iz
smatra se lice koje je odgovorno za upravljanje poslovima subjekta nadzora i za vođenje tih poslova.
Novčane kazne iz ovog člana mogu se izreći i fizičkom licu koje u vreme izricanja novčane kazne nema svojstvo odgovornog lica u subjektu nadzora - za povrede iz
ne može se odrediti posle proteka pet godina od dana izvršenja povrede iz tog stava, odnosno pet godina od poslednjeg dana perioda izvršenja te povrede.
ne može se naplatiti posle proteka pet godina od dana izvršnosti rešenja Narodne banke Srbije, a ako je pokrenut upravni spor - posle proteka pet godina od dana pravnosnažnosti sudske odluke.
zaključi ugovor o posredovanju u osiguranju/reosiguranju ili zastupanju u osiguranju s licem koje nema dozvolu, odnosno saglasnost za obavljanje poslova posredovanja/zastupanja u osiguranju ili s licem koje te poslove ne obavlja u skladu s
ne obezbedi da lice koje stekne, odnosno uveća kvalifikovano učešće u društvu bez prethodne saglasnosti Narodne banke Srbije ili kome je ta saglasnost oduzeta ne ostvaruje prava u tom društvu, odnosno ne utiče na upravljanje ili na poslovnu politiku tog društva (
, ne obezbedi da lice koje stekne, odnosno uveća kvalifikovano učešće u društvu bez prethodne saglasnosti Narodne banke Srbije ili kome je ta saglasnost oduzeta ne ostvaruje prava u tom društvu, odnosno ne utiče na upravljanje ili na poslovnu politiku tog društva ();
11)
ne obavesti Narodnu banku Srbije o sticanju ili otuđenju propisanog učešća u svom kapitalu (
, imenuje članove uprave bez prethodne saglasnosti Narodne banke Srbije ();
19)
ne obavesti Narodnu banku Srbije o imenovanju i razrešenju člana uprave ili to ne učini u propisanom roku, odnosno ne upiše imenovane članove uprave u registar nadležnog organa ();
20)
shodnom primenom , ne obavesti Narodnu banku Srbije o imenovanju i razrešenju člana uprave ili to ne učini u propisanom roku, odnosno ne upiše imenovane članove uprave u registar nadležnog organa ();
21)
omogući članu uprave obavljanje te funkcije u društvu i posle oduzimanja saglasnosti Narodne banke Srbije za obavljanje funkcije člana uprave (
, ne sačini na srpskom jeziku akte poslovne politike, druge akte, poslovne knjige, zapisnike sa sednica organa društva, odluke tih organa i ugovore ();
27)
stekne, odnosno uveća kvalifikovano učešće u drugom pravnom licu bez prethodne saglasnosti Narodne banke Srbije (
, stekne, odnosno uveća kvalifikovano učešće u drugom pravnom licu bez prethodne saglasnosti Narodne banke Srbije ();
29)
osnuje ogranak u stranoj državi bez prethodne saglasnosti Narodne banke Srbije, odnosno ne obavesti Narodnu banku Srbije u propisanom roku o neposrednom obavljanju poslova osiguranja u stranoj državi (
ne pruži ugovaraču osiguranja/osiguraniku, pre zaključenja ugovora o osiguranju, odnosno za vreme važenja tog ugovora propisane informacije, odnosno te informacije ne pruži na propisan način ();
31)
ne čuva u poslovnim prostorijama ugovor o zastupanju u osiguranju, odnosno ne vodi evidenciju društava za zastupanje u osiguranju, zastupnika u osiguranju, pravnih lica iz
ne proverava da li su tehničke rezerve dovoljne, odnosno adekvatne za pokriće svih obaveza iz ugovora o osiguranju, odnosno ne dostavi Narodnoj banci Srbije, na njen zahtev, rezultate te provere (
, ne proverava da li su tehničke rezerve dovoljne, odnosno adekvatne za pokriće svih obaveza iz ugovora o reosiguranju, odnosno ne dostavi Narodnoj banci Srbije, na njen zahtev, rezultate te provere (
ne ispunjava propisane uslove koji se odnose na adekvatnost kapitala, odnosno ne donese ili ne dostavi Narodnoj banci Srbije u propisanom roku program mera za obezbeđenje solventnosti društva, odnosno dugoročni plan finansijske konsolidacije ();
39)
shodnom primenom , ne ispunjava propisane uslove koji se odnose na adekvatnost kapitala, odnosno ne donese ili ne dostavi Narodnoj banci Srbije u propisanom roku program mera za obezbeđenje solventnosti društva, odnosno dugoročni plan finansijske konsolidacije (
ne utvrdi, ne iskaže i ne obelodani na propisan način dobitak, odnosno višak i gubitak, odnosno manjak, ne utvrdi rezultat poslovanja društva po segmentima, odnosno o tome ne izvesti Narodnu banku Srbije (
, ne utvrdi, ne iskaže i ne obelodani na propisan način dobitak, odnosno višak i gubitak, odnosno manjak, ne utvrdi rezultat poslovanja društva po segmentima, odnosno o tome ne izvesti Narodnu banku Srbije (
ne nadoknadi osnovni kapital na propisan način kad je on smanjen ispod predviđenog iznosa, odnosno ne donese ili ne dostavi Narodnoj banci Srbije u propisanom roku program mera za pokriće gubitka, odnosno manjka (
, ne nadoknadi osnovni kapital na propisan način kad je on smanjen ispod predviđenog iznosa, odnosno ne donese ili ne dostavi Narodnoj banci Srbije u propisanom roku program mera za pokriće gubitka, odnosno manjka (
ne obezbedi efikasan sistem upravljanja u društvu ili ga ne obezbedi na propisan način, odnosno ne obezbedi efikasan sistem upravljanja rizicima ili ga ne obezbedi na propisan način ili ne upravlja rizicima na takav način, odnosno ne obezbedi efikasan sistem internih kontrola ili ga ne obezbedi na propisan način, odnosno ne organizuje internu reviziju ili je ne organizuje na propisan način ();
49)
shodnom primenom , ne obezbedi efikasan sistem upravljanja u društvu ili ga ne obezbedi na propisan način, odnosno ne obezbedi efikasan sistem upravljanja rizicima ili ga ne obezbedi na propisan način ili ne upravlja rizicima na takav način, odnosno ne obezbedi efikasan sistem internih kontrola ili ga ne obezbedi na propisan način, odnosno ne organizuje internu reviziju ili je ne organizuje na propisan način (
ne integriše sistem internih kontrola u sve poslovne aktivnosti i procese društva, odnosno ne razvije pouzdan, funkcionalan i adekvatan informacioni sistem (
, ne integriše sistem internih kontrola u sve poslovne aktivnosti i procese društva, odnosno ne razvije pouzdan, funkcionalan i adekvatan informacioni sistem (
ne dostavi Narodnoj banci Srbije pravilnik o radu interne revizije, godišnji plan rada interne revizije, odnosno izveštaj o internoj reviziji ili ih ne dostavi u propisanom roku (
, ne dostavi Narodnoj banci Srbije pravilnik o radu interne revizije, godišnji plan rada interne revizije, odnosno izveštaj o internoj reviziji ili ih ne dostavi u propisanom roku (
ne dostavi ovlašćenom aktuaru izveštaj revizora ili ga ne dostavi u propisanom roku, odnosno ne obavesti Narodnu banku Srbije u propisanom roku o mišljenju ovlašćenog aktuara ();
61)
shodnom primenom , ne dostavi ovlašćenom aktuaru izveštaj revizora ili ga ne dostavi u propisanom roku, odnosno ne obavesti Narodnu banku Srbije u propisanom roku o mišljenju ovlašćenog aktuara (
ne otkloni nezakonitosti, odnosno nepravilnosti koje je Narodna banka Srbije utvrdila u njegovom poslovanju, odnosno ne dostavi joj izveštaj o sprovođenju naložene mere ili ne izvrši ove obaveze u utvrđenom roku ();
70)
shodnom primenom , ne otkloni nezakonitosti, odnosno nepravilnosti koje je Narodna banka Srbije utvrdila u njegovom poslovanju, odnosno ne dostavi joj izveštaj o sprovođenju naložene mere ili ne izvrši ove obaveze u utvrđenom roku (
, ne obezbedi da lice koje stekne, odnosno uveća kvalifikovano učešće u društvu bez prethodne saglasnosti Narodne banke Srbije ili kome je ta saglasnost oduzeta ne ostvaruje prava u tom društvu, odnosno ne utiče na upravljanje ili na poslovnu politiku tog društva ();
, imenuje člana uprave društva bez prethodne saglasnosti Narodne banke Srbije ();
8)
shodnom primenom , ne obavesti Narodnu banku Srbije o imenovanju i razrešenju člana uprave ili to ne učini u propisanom roku, odnosno ne upiše imenovanog člana uprave u registar nadležnog organa ();
, omogući članu uprave društva obavljanje te funkcije i posle oduzimanja saglasnosti Narodne banke Srbije za obavljanje funkcije člana uprave društva ();
, osnuje ogranak u stranoj državi bez prethodne saglasnosti Narodne banke Srbije, odnosno ne obavesti Narodnu banku Srbije u propisanom roku o neposrednom obavljanju poslova posredovanja, odnosno zastupanja u osiguranju u stranoj državi ();
ne pruži ugovaraču osiguranja/reosiguranja, odnosno osiguraniku objašnjenja i savete o okolnostima značajnim za zaključenje/sprovođenje ugovora o osiguranju/reosiguranju (
ne štiti interese ugovarača osiguranja/reosiguranja, osiguranika, odnosno društva za osiguranje/reosiguranje ();
19)
ne upozna ugovarača osiguranja/reosiguranja, odnosno osiguranika sa svim pravnim i ekonomskim vezama s društvom za osiguranje/reosiguranje koje mogu uticati na njegovu nepristrasnost u izvršavanju preuzetih obaveza ();
20)
ne čuva u poslovnim prostorijama ugovor o zastupanju u osiguranju (
poslove posredovanja, odnosno zastupanja u osiguranju u tom društvu obavljaju lica koja nisu ovlašćeni posrednici, odnosno ovlašćeni zastupnici, odnosno lica koja nisu podobna za obavljanje tih poslova ( i );
24)
ne uplati, odnosno ne preda novčana sredstva i ostale instrumente plaćanja i obezbeđenja plaćanja ili to ne učini u propisanom roku (
ne pruži ugovaraču osiguranja/reosiguranja, pre zaključenja, odnosno pri izmenama i/ili dopunama ili produženju važenja ugovora o osiguranju/reosiguranju, propisane informacije, odnosno shodnom primenom
shodnom primenom , ne otkloni nezakonitosti, odnosno nepravilnosti koje je Narodna banka Srbije utvrdila u njegovom poslovanju, odnosno ne dostavi joj izveštaj o sprovođenju naložene mere ili ne izvrši ove obaveze u utvrđenom roku (
Novčanom kaznom od 50.000 do 3.000.000 dinara kazniće se strano društvo za posredovanje u osiguranju, odnosno strano društvo za zastupanje u osiguranju koje obavlja poslove posredovanja/zastupanja u osiguranju u Republici preko ogranka suprotno .
kazniće se i odgovorno lice u stranom društvu za posredovanje u osiguranju, odnosno stranom društvu za zastupanje u osiguranju novčanom kaznom od 15.000 do 500.000 dinara.
ne postane član nacionalnog biroa osiguranja i nacionalnog garantnog fonda druge države članice pre početka obavljanja poslova obaveznog osiguranja u saobraćaju u toj državi (
Novčanom kaznom od 100.000 do 5.000.000 dinara kazniće se društvo za osiguranje druge države članice, odnosno društvo za reosiguranje druge države članice ako:
1)
obavlja poslove osiguranja/reosiguranja u Republici preko ogranka ili neposredno suprotno
ne obavesti Narodnu banku Srbije i nadležni nadzorni organ države članice u kojoj ima sedište o promeni dostavljenih podataka ili to ne učini u propisanom roku (
, novčanom kaznom od 50.000 do 3.000.000 dinara kazniće se društvo za posredovanje u osiguranju, odnosno društvo za zastupanje u osiguranju ako:
1)
shodnom primenom , počne da obavlja poslove posredovanja/zastupanja u osiguranju u drugoj državi članici a o tome prethodno ne obavesti Narodnu banku Srbije na propisan način (
Novčanom kaznom od 50.000 do 3.000.000 dinara kazniće se društvo za posredovanje u osiguranju druge države članice, odnosno društvo za zastupanje u osiguranju druge države članice ako obavlja poslove posredovanja/zastupanja u osiguranju u Republici preko ogranka ili neposredno suprotno .
kazniće se i odgovorno lice u društvu za osiguranje druge države članice, odnosno društvu za reosiguranje druge države članice novčanom kaznom od 30.000 do 1.000.000 dinara.
kazniće se i odgovorno lice u društvu za posredovanje u osiguranju, odnosno društvu za zastupanje u osiguranju novčanom kaznom od 15.000 do 500.000 dinara.
kazniće se i odgovorno lice u društvu za posredovanje u osiguranju druge države članice, odnosno društvu za zastupanje u osiguranju druge države članice novčanom kaznom od 15.000 do 500.000 dinara.
stekne, odnosno uveća kvalifikovano učešće u akcionarskom društvu za osiguranje bez prethodne saglasnosti Narodne banke Srbije ili je ne obavesti u propisanom roku o tom sticanju/uvećanju ();
3)
shodnom primenom , stekne, odnosno uveća kvalifikovano učešće u društvu za reosiguranje, društvu za uzajamno osiguranje ili društvu za posredovanje/zastupanje u osiguranju bez prethodne saglasnosti Narodne banke Srbije ili je ne obavesti u propisanom roku o tom sticanju/uvećanju ();
4)
ne obavesti Narodnu banku Srbije na propisan način o otuđenju, odnosno umanjenju kvalifikovanog učešća u akcionarskom društvu za osiguranje (
, ne obavesti Narodnu banku Srbije na propisan način o otuđenju, odnosno umanjenju kvalifikovanog učešća u društvu za reosiguranje, društvu za uzajamno osiguranje ili društvu za posredovanje/zastupanje u osiguranju ();
6)
kao lice s kvalifikovanim učešćem u akcionarskom društvu za osiguranje, ne dostavi Narodnoj banci Srbije propisane podatke i informacije (
, kao lice s kvalifikovanim učešćem u društvu za reosiguranje, društvu za uzajamno osiguranje ili društvu za posredovanje/zastupanje u osiguranju ne dostavi Narodnoj banci Srbije propisane podatke i informacije ();
8)
kao osnivač akcionarskog društva za osiguranje, ne dostavi Narodnoj banci Srbije akte usvojene na osnivačkoj skupštini ili ih ne dostavi u propisanom roku (
, kao osnivač društva za reosiguranje ili društva za uzajamno osiguranje, ne dostavi Narodnoj banci Srbije akte usvojene na osnivačkoj skupštini ili ih ne dostavi u propisanom roku ();
10)
kao lice u vezi s radom u društvu, odnosno u vršenju usluga za društvo, ne postupa na propisan način s poverljivim podacima koji su mu dostupni u vezi s osiguranikom, odnosno drugim korisnikom prava iz osiguranja (
Društva za osiguranje, društva za reosiguranje, društva za posredovanje u osiguranju, društva za zastupanje u osiguranju, zastupnici u osiguranju, agencije za pružanje drugih usluga u osiguranju, kao i pravna lica koja poslove pružanja drugih usluga u osiguranju obavljaju u posebno organizovanom delu, koji su osnovani u skladu sa Zakonom o osiguranju ("Službeni glasnik RS", br. 55/04, 70/04 - ispravka, 61/05, 61/05 - dr. zakon, 85/05 - dr. zakon, 101/07, 63/09 - odluka US, 107/09, 99/11, 119/12 i 116/13, nastavljaju da rade na način na koji su i pod uslovima pod kojima su upisani u registar nadležnog organa i s delatnošću za koju su dobili dozvolu Narodne banke Srbije - do okončanja postupka usklađivanja sa ovim zakonom.
Saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave, odnosno nadzornog odbora date na osnovu Zakona o osiguranju ("Službeni glasnik RS", br. 55/04, 70/04 - ispravka, 61/05, 61/05 - dr. zakon, 85/05 - dr. zakon, 101/07, 63/09 - odluka US, 107/09, 99/11, 119/12 i 116/13 ostaju na snazi do okončanja postupka usklađivanja u smislu
dužni su da svoje poslovanje, imovinu, kapital, obaveze, organe, organizaciju i akte usklade sa odredbama ovog zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Društvo za osiguranje koje na dan stupanja na snagu ovog zakona ima dozvolu za obavljanje pojedinih ili svih vrsta životnih osiguranja i pojedinih ili svih vrsta neživotnih osiguranja dužno je da obavezu propisanu u
- Narodna banka Srbije će, u roku od 60 dana od dana prijema potrebne dokumentacije, doneti rešenje kojim će utvrditi da su ta lica ispunila uslove koji su ovim zakonom propisani za obavljanje delatnosti osiguranja.
, ako, pri usklađivanju sa odredbama ovog zakona, agencija za pružanje drugih usluga u osiguranju, odnosno pravno lice koje poslove pružanja drugih usluga u osiguranju obavlja u posebno organizovanom delu Narodnoj banci Srbije dostavi dokaze o prestanku obavljanja poslova pružanja drugih usluga u osiguranju - Narodna banka Srbije će doneti rešenje o prestanku važenja dozvole za obavljanje ovih poslova.
Društvo za posredovanje u osiguranju koje na dan stupanja na snagu ovog zakona ima dozvolu za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju za određenu vrstu osiguranja, i koje izvrši usklađivanje iz
, zadržava pravo na proviziju po osnovu ugovora o osiguranju koje je zaključilo do tog dana u ime i za račun društva za osiguranje, sve do isteka vremena na koje su ti ugovori zaključeni.
Banka koja na dan početka primene ovog zakona poslove zastupanja u osiguranju obavlja na osnovu saglasnosti Narodne banke Srbije date na osnovu Zakona o osiguranju ("Službeni glasnik RS", br. 55/04, 70/04 - ispravka, 61/05, 61/05 - dr. zakon, 85/05 - dr. zakon, 101/07, 63/09 - odluka US, 107/09, 99/11, 119/12 i 116/13 - smatra se da ima prethodnu saglasnost Narodne banke Srbije iz
Licu koje na dan početka primene ovog zakona ima ovlašćenje Narodne banke Srbije za obavljanje aktuarskih poslova, odnosno koje je zvanje ovlašćenog aktuara steklo u skladu s propisima koji su važili do tog dana - priznaje se to zvanje, i to lice može obavljati aktuarske poslove u skladu sa ovim zakonom.
Lice koje na dan početka primene ovog zakona ima ovlašćenje Narodne banke Srbije za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju, odnosno poslova zastupanja u osiguranju - smatra se da ima ovlašćenje iz
Lice koje na dan početka primene ovog zakona ima ovlašćenje za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju može da obavlja i poslove posredovanja u reosiguranju.
Do dana pristupanja Republike Svetskoj trgovinskoj organizaciji, kod stranog društva za reosiguranje mogu se reosigurati rizici za koje se u Republici ne može obezbediti reosiguranje, odnosno za koje se u Republici ne vrši reosiguranje, kao i drugi rizici za koje to propiše Vlada Republike Srbije.
Do dana pristupanja Republike Evropskoj uniji, kod stranog društva za osiguranje mogu se osigurati rizici za koje se u Republici ne vrši osiguranje, kao i drugi rizici za koje to propiše Vlada Republike Srbije.
Do dana pristupanja Republike Evropskoj uniji, strana država označava svaku stranu državu, a nakon dana ovog pristupanja - označava državu koja nije Republika i nije država članica.
Strano društvo za osiguranje/reosiguranje, do dana pristupanja Republike Evropskoj uniji, označava pravno lice koje ima sedište izvan Republike i koje je osnovano i upisano u registar nadležnog organa države porekla u skladu s propisima te države, koje poseduje dozvolu za rad nadzornog organa te države i koje obavlja poslove osiguranja/reosiguranja, a nakon dana ovog pristupanja označava pravno lice koje ima sedište izvan Republike ili druge države članice i koje je osnovano i upisano u registar nadležnog organa države porekla u skladu s propisima te države, koje poseduju dozvolu za rad nadzornog organa te države i koje obavlja poslove osiguranja/reosiguranja.
Strano društvo za posredovanje/zastupanje u osiguranju, do dana pristupanja Republike Evropskoj uniji, označava pravno lice koje ima sedište izvan Republike, koje je osnovano i upisano u registar nadležnog organa države porekla u skladu s propisima te države i koje obavlja poslove posredovanja/zastupanja u osiguranju, a nakon dana ovog pristupanja označava pravno lice koje ima sedište izvan Republike ili druge države članice, koje je osnovano i upisano u registar nadležnog organa države porekla u skladu s propisima te države i koje obavlja poslove posredovanja/zastupanja u osiguranju.
primenjivaće se propisi doneti na osnovu Zakona o osiguranju ("Službeni glasnik RS", br. 55/04, 70/04 - ispravka, 61/05, 61/05 - dr. zakon, 85/05 - dr. zakon, 101/07, 63/09 - odluka US, 107/09, 99/11, 119/12 i 116/13), osim odredaba tih propisa koje su suprotne ovom zakonu.
Postupci za davanje dozvola, saglasnosti i ovlašćenja Narodne banke Srbije koji su započeti do dana početka primene ovog zakona a nisu okončani do tog dana - okončaće se u skladu sa odredbama ovog zakona.
Postupci kontrole Narodne banke Srbije započeti do dana početka primene ovog zakona okončaće se po odredbama Zakona o osiguranju ("Službeni glasnik RS", br. 55/04, 70/04 - ispravka, 61/05, 61/05 - dr. zakon, 85/05 - dr. zakon, 101/07, 63/09 - odluka US, 107/09, 99/11, 119/12 i 116/13).
Postupci kontrole Narodne banke Srbije koji se vrše posle dana početka primene ovog zakona a obuhvataju poslovanje društva za osiguranje, odnosno drugog subjekta nadzora do tog dana - okončaće se u skladu sa odredbama ovog zakona, s tim da se za nepravilnosti u poslovanju učinjene do dana početka primene ovog zakona mogu izreći mere iz
Danom početka primene ovog zakona prestaje da važi Zakon o osiguranju ("Službeni glasnik RS", br. 55/04, 70/04 - ispravka, 61/05, 61/05 - dr. zakon, 85/05 - dr. zakon, 101/07, 63/09 - odluka US, 107/09, 99/11, 119/12 i 116/13), osim člana 234. tog zakona koji prestaje da važi danom stupanja na snagu ovog zakona.
U društvu za osiguranje u kome u zakonom propisanom roku nije izvršena privatizacija izvršiće se promena vlasničkih prava na društvenom kapitalu, i to:
1)
70% društvenog kapitala prenosi se na Republiku Srbiju;
2)
do 25% društvenog kapitala prenosi se zaposlenima, bez naknade;
3)
5% društvenog kapitala prenosi se akcionarskom fondu osnovanom u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravo na besplatne akcije i novčanu naknadu (u daljem tekstu: Akcionarski fond).
Odluku o prenosu društvenog kapitala u društvu za osiguranje (u daljem tekstu: subjekt prenosa) donosi Vlada, na predlog ministarstva nadležnog za poslove finansija (u daljem tekstu: Ministarstvo).
Ministarstvo je dužno da subjektu prenosa dostavi predlog iz
prenose na Republiku Srbiju, nije potrebna prethodna saglasnost Narodne banke Srbije za sticanje, odnosno uvećanje kvalifikovanog učešća Republike Srbije u tom društvu.
poslovno ime, sedište i adresu sedišta subjekta prenosa;
2)
podatke o strukturi i vrednosti ukupnog kapitala subjekta prenosa i o strukturi i vrednosti kapitala koji je predmet prenosa, na osnovu vanrednog finansijskog izveštaja;
3)
podatke o vrednosti društvenog kapitala koji će se preneti Republici Srbiji, u skladu sa
Organi upravljanja subjekta prenosa dužni su da preduzmu sve pravne i faktičke radnje sa ciljem da se omogući nesmetano upravljanje subjektom prenosa i da sprovedu sve radnje i aktivnosti neophodne za prenos vlasničkih prava na društvenom kapitalu i upis promena u nadležne registre.
sadrži podatke o datumu, vremenu i mestu upisa akcija, nominalnoj vrednosti akcija, kao i druge podatke u skladu sa odlukom o izdavanju akcija bez naknade.
Javni poziv objavljuje se u "Službenom glasniku Republike Srbije" i jednom dnevnom visokotiražnom listu koji se distribuira na celoj teritoriji Republike Srbije.
Rok za upis akcija bez naknade počinje da teče od dana objavljivanja javnog poziva u dnevnom listu iz
smatraju se državljani Republike Srbije koji su zaposleni ili su ranije bili zaposleni u subjektu prenosa i zaposleni u kontrolisanim društvima subjekta prenosa.
za svaku punu godinu vremena provedenog u radnom odnosu u subjektu prenosa i kontrolisanim društvima sa sedištem u Republici Srbiji, pod uslovom da pravo na akcije bez naknade nisu na bilo koji način ostvarili, u celosti ili delimično, u skladu sa Zakonom o svojinskoj transformaciji ("Službeni glasnik RS", br. 32/97 i 10/01), Zakonom o privatizaciji ("Službeni glasnik RS", br. 38/01, 18/03, 45/05, 123/07, 30/10, 93/12, 119/12, 51/14 i 52/14 - US), Zakonom o privatizaciji ("Službeni glasnik RS", br. 83/14, 46/15, 112/15 i 20/16 - autentično tumačenje) i Zakonom o javnom informisanju i medijima ("Službeni glasnik RS", br. 83/14, 58/15 i 12/16 - autentično tumačenje) i da nisu upisani u evidenciju nosilaca prava koju vodi ministarstvo nadležno za poslove privatizacije, u skladu sa Zakonom o pravu na besplatne akcije i novčanu naknadu koju građani ostvaruju u postupku privatizacije ("Službeni glasnik RS", br. 123/07, 30/10, 115/14 i 112/15).
Pravo zaposlenih na sticanje besplatnih akcija nije prenosivo.
Zaposleni imaju pravo na sticanje akcija bez naknade, u skladu sa odredbama ovog zakona, čija je ukupna nominalna vrednost 200 evra u dinarskoj protivvrednosti po zvaničnom srednjem kursu dinara prema evru, koji objavljuje Narodna banka Srbije i koji važi na dan objavljivanja javnog poziva iz
Ako je vrednost kapitala za sticanje akcija bez naknade, manja od ukupne nominalne vrednosti akcija koje zaposleni stiču bez naknade, zaposleni stiču manji broj akcija srazmerno odnosu tih vrednosti.
Ako je vrednost kapitala za sticanje akcija bez naknade veća od ukupne nominalne vrednosti akcija koje zaposleni stiču bez naknade, preostali kapital se prenosi na Akcionarski fond.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije" i primenjivaće se posle isteka šest meseci od dana njegovog stupanja na snagu, osim odredaba
, kao i odredaba i u delu koji se odnosi na strano društvo za reosiguranje, odnosno njegov ogranak, koje će se primenjivati od dana pristupanja Republike Svetskoj trgovinskoj organizaciji, odredaba i , kao i odredaba i u delu koji se odnosi na strano društvo za osiguranje, odnosno njegov ogranak, koje će se primenjivati posle isteka četiri godine od dana pristupanja Republike Svetskoj trgovinskoj organizaciji i odredaba i
Prenos vlasničkih prava na društvenom kapitalu vršiće se u društvima za osiguranje koja na dan stupanja na snagu ovog zakona posluju društvenim kapitalom.