Izbornu listu može podneti politička stranka upisana u Registar političkih stranaka (u daljem tekstu: politička stranka), koalicija političkih stranaka i grupa građana.
Izbornu listu ne može podneti koalicija koju čini politička stranka i grupa građana.
Koaliciju političkih stranaka (u daljem tekstu: koalicija) obrazuju najmanje dve političke stranke sporazumom (u daljem tekstu: koalicioni sporazum) koji se zaključuje u formi javno overene (legalizovane) isprave.
Koalicioni sporazum obavezno sadrži:
1)
naziv koalicije;
2)
navod da se koalicija obrazuje radi podnošenja izborne liste za učešće na izborima za narodne poslanike;
3)
naziv izborne liste;
4)
podatke o najviše dva lica koja se ovlašćuju za podnošenje izborne liste (ime i prezime, JMBG, mesto i adresa prebivališta, broj telefona i adresa za prijem elektronske pošte);
5)
naznačenje političke stranke i podatke o licu koje je odgovorno za finansijsko poslovanje, podnošenje izveštaja, poštovanje obaveza, zabrana i ograničenja propisanih zakonom kojim se uređuje finansiranje političkih aktivnosti, za vođenje knjiga i kontakt sa Agencijom za sprečavanje korupcije (ime i prezime, JMBG, mesto i adresa prebivališta, broj telefona i adresa za prijem elektronske pošte);
6)
datum zaključenja koalicionog sporazuma.
Koalicioni sporazum mora da bude zaključen i overen nakon stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora, a pre početka prikupljanja potpisa birača za podršku izbornoj listi.
Grupu građana obrazuje najmanje deset birača sporazumom koji se zaključuje u formi javno overene (legalizovane) isprave.
Sporazum o obrazovanju grupe građana obavezno sadrži:
1)
naziv grupe građana;
2)
navod da se grupa građana obrazuje radi podnošenja izborne liste za učešće na izborima za narodne poslanike;
3)
ime, prezime, JMBG, mesto i adresu prebivališta birača koji obrazuju grupu građana;
4)
naziv izborne liste;
5)
podatke o najviše dva lica koja se ovlašćuju za podnošenje izborne liste (ime i prezime, JMBG, mesto i adresa prebivališta, broj telefona i adresa za prijem elektronske pošte);
6)
podatke o licu koje je odgovorno za finansijsko poslovanje, podnošenje izveštaja, poštovanje obaveza, zabrana i ograničenja propisanih zakonom kojim se uređuje finansiranje političkih aktivnosti, za vođenje knjiga i kontakt sa Agencijom za sprečavanje korupcije (ime i prezime, JMBG, mesto i adresa prebivališta, broj telefona i adresa za prijem elektronske pošte);
7)
datum zaključenja sporazuma o obrazovanju grupe građana.
Sporazum o obrazovanju grupe građana mora da bude zaključen i overen nakon stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora, a pre početka prikupljanja potpisa birača za podršku izbornoj listi.
Podnosilac izborne liste može ovlastiti najviše dva lica za podnošenje izborne liste.
Ako nije drugačije određeno aktom kojim su za podnošenje izborne liste ovlašćena dva lica, svako od njih može samostalno preduzimati radnje na koje je ovlašćen.
Lice koje je ovlašćeno za podnošenje izborne liste može u ime podnosioca izborne liste da vrši i druge radnje u izbornom postupku ukoliko podnosilac izborne liste nije drugačije odredio aktom kojim mu daje to ovlašćenje.
Opozivanje i sužavanje ovlašćenja za podnošenje izborne liste i za preduzimanje drugih radnji u izbornom postupku počinje da proizvodi pravno dejstvo kada Republička izborna komisija primi pismeno obaveštenje o tome.
Lice ovlašćeno za podnošenje izborne liste može svoje ovlašćenje preneti na drugo lice ukoliko podnosilac izborne liste nije drugačije odredio aktom kojim se daje ovlašćenje.
Politička stranka u izbornoj listi kao naziv podnosioca liste navodi svoj puni i/ili skraćeni naziv pod kojim je upisana u Registar političkih stranaka.
Koalicija u izbornoj listi kao naziv podnosioca izborne liste navodi naziv utvrđen koalicionim sporazumom koji mora da počinje rečju: Koalicija.
Grupa građana u izbornoj listi kao naziv podnosioca izborne liste navodi naziv utvrđen sporazumom o obrazovanju grupe građana koji mora da počinje rečima: Grupa građana.
Naziv grupe građana ne može da sadrži reč "stranka" ili "partija" ni u jednom padežu.
Naziv koalicije ili grupe građana može da sadrži ime i prezime fizičkog lica ili naziv pravnog lica ako se ono s tim saglasi u pismenoj formi, pri čemu se uzima da se fizičko lice time što je potpisalo izbornu listu, koalicioni sporazum, sporazum o obrazovanju grupe građana ili ovlašćenje za zaključenje tih sporazuma saglasilo i s time da se njegovo ime upotrebi u nazivu podnosioca izborne liste.
Politička stranka u izbornoj listi navodi naziv svoje liste, dok koalicija i grupa građana u izbornoj listi navode naziv liste koji je utvrđen koalicionim sporazumom, odnosno sporazumom o obrazovanju grupe građana.
Naziv izborne liste može da sadrži i naziv pravnog lica ako se pravno lice s tim saglasi u pismenoj formi.
Naziv izborne liste koju podnosi grupa građana ne može da sadrži reč "stranka" ili "partija" ni u jednom padežu.
Naziv izborne liste može da sadrži ime i prezime jednog ili više fizičkih lica (nosilac liste) ako se oni s time saglase u pismenoj formi, pri čemu se uzima da se lice time što je potpisalo izbornu listu, ovlašćenje za podnošenje izborne liste, koalicioni sporazum, sporazum o obrazovanju grupe građana ili ovlašćenje za zaključenje tih sporazuma saglasilo i s time da se njegovo ime upotrebi u nazivu izborne liste.
Naziv izborne liste može uz ime nosioca liste da sadrži njegov nadimak ili opštepoznati pseudonim.
Naziv izborne liste ne može da sadrži imena istorijskih ili izmišljenih ličnosti.
Nosilac liste može, ali ne mora biti kandidat za poslanika na toj izbornoj listi.
Nosilac liste može biti i lice koje je kandidat za drugi državni organ, odnosno kandidat ili nosilac liste za izbor organa autonomne pokrajine ili jedinica lokalne samouprave za koji se istovremeno sprovode izbori.
Isto lice ne može biti nosilac dveju izbornih lista, niti može biti nosilac jedne izborne liste, a kandidat za narodnog poslanika na drugoj izbornoj listi.
Izborna lista podnosi se neposredno Republičkoj izbornoj komisiji u pismenom i elektronskom obliku na propisanom obrascu, a najkasnije 20 dana pre dana glasanja.
Izborna lista sadrži naziv podnosioca izborne liste, naziv izborne liste, redni broj kandidata za narodnog poslanika, kao i ime, prezime, JMBG, zanimanje, mesto i adresu prebivališta za svakog kandidata za narodnog poslanika, ime, prezime, JMBG, mesto i adresu prebivališta, broj telefona, adresu za prijem elektronske pošte i potpis lica koje podnosi izbornu listu.
Ako izbornu listu podnosi koalicija, u izbornoj listi se za svakog kandidata za narodnog poslanika navodi pun ili skraćeni naziv političke stranke koja ga je kandidovala.
Nakon proglašenja izborne liste, podnosilac izborne liste ne može da menja raspored kandidata na izbornoj listi.
Prilikom podnošenja izborne liste Republičkoj izbornoj komisiji obavezno se dostavlja i sledeća dokumentacija:
1)
pismena saglasnost svakog kandidata da prihvata kandidaturu za narodnog poslanika na obrascu koji propisuje Republička izborna komisija, a koja sadrži njegovo ime, prezime, JMBG, zanimanje, mesto i adresu prebivališta;
2)
isprava o očitanoj ličnoj karti sa mikrokontrolerom (čipom), odnosno fotokopija lične karte bez mikrokontrolera za svakog kandidata za narodnog poslanika;
3)
najmanje 10.000 pismenih izjava birača da podržavaju izbornu listu na obrascu koji propisuje Republička izborna komisija koje su overene pre isteka roka za podnošenje izborne liste i koje sadrže ime, prezime, JMBG, mesto i adresu prebivališta za svakog birača;
4)
spisak birača koji su potpisali podnete izjave da podržavaju izbornu listu u elektronskom obliku na obrascu koji propisuje Republička izborna komisija, a koji sadrži prezime i ime birača, njegov JMBG i podatke o overitelju koji je overio potpis na izjavi;
5)
pismena saglasnost nosioca liste da se u nazivu izborne liste upotrebi njegovo lično ime, koja sadrži njegovo ime, prezime, JMBG, mesto i adresu prebivališta ako izborna lista u svom nazivu sadrži njegovo lično ime i ako on nije potpisao drugi dokument koji se predaje uz izbornu listu, a čije se potpisivanje smatra davanjem saglasnosti da se njegovo lično ime upotrebi u nazivu izborne liste;
6)
pismena saglasnost pravnog lica da se u nazivu izborne liste upotrebi njegov naziv, koja sadrži naziv i sedište pravnog lica koje tu saglasnost daje;
7)
ovlašćenje da se u ime političke stranke podnese izborna lista ako je ne podnosi zastupnik upisan u Registar političkih stranaka, koje se daje u pismenom obliku, a koje sadrži ime, prezime, JMBG, mesto i adresu prebivališta ovlašćenog lica;
8)
koalicioni sporazum ako izbornu listu podnosi koalicija;
9)
ovlašćenje da se u ime političke stranke zaključi koalicioni sporazum ako ga nije zaključio zastupnik upisan u Registar političkih stranaka, koje se daje u pismenom obliku, a koje sadrži ime, prezime, JMBG, mesto i adresu prebivališta ovlašćenog lica;
10)
sporazum o obrazovanju grupe građana ako izbornu listu podnosi grupa građana;
11)
pismena saglasnost da se u nazivu koalicije, odnosno grupe građana upotrebi lično ime fizičkog lica ili naziv pravnog lica, koja sadrži ime, prezime, JMBG, mesto i adresu prebivališta fizičkog lica, odnosno naziv i sedište pravnog lica koje tu saglasnost daje ako koalicija, odnosno grupa građana u svom nazivu sadrži lično ime tog fizičkog lica, odnosno naziv tog pravnog lica i ako to fizičko lice nije potpisalo neki dokument koji se predaje uz izbornu listu, a čije se potpisivanje smatra davanjem saglasnosti da se njegovo lično ime upotrebi u nazivu koalicije, odnosno grupe građana.
Izjava birača da podržava izbornu listu overava se kod javnog beležnika ili u opštinskoj, odnosno gradskoj upravi, a u opštinama, odnosno gradovima gde nisu imenovani javni beležnici izjavu birača da podržava izbornu listu može overiti i osnovni sud, sudska jedinica ili prijemna kancelarija osnovnog suda.
Iznos naknade za overu potpisa birača koji podržava izbornu listu utvrđuje ministarstvo nadležno za pravosuđe.
Overena izjava birača da podržava izbornu listu punovažna je i kada su učinjene omaške prilikom popunjavanja obrasca izjave ako se sa sigurnošću može utvrditi kojoj izbornoj listi je data podrška i da je izjavu overio nadležni organ.
Zabranjeno je da se potpisi podrške prikupljaju od birača na njihovom radnom mestu ili da se birač na bilo koji način izloži pritisku da potpisom podrži izbornu listu.
Republička izborna komisija najkasnije sedam dana pre dana glasanja na veb-prezentaciji objavljuje za svaku proglašenu izbornu listu broj overenih izjava birača koji su svojim potpisom podržali tu izbornu listu po jedinicama lokalne samouprave, sa podacima o tome koliko je izjava u okviru svake jedinice lokalne samouprave pojedinačno overio svaki od ovlašćenih overitelja (javni beležnik, opštinska odnosno gradska uprava ili osnovni sud, sudska jedinica ili prijemna kancelarija osnovnog suda).
Ako postoji osnovana sumnja da je u postupku prikupljanja potpisa birača došlo do zloupotrebe podataka o ličnosti birača, Republička izborna komisija je dužna da podnese krivičnu prijavu nadležnom javnom tužilaštvu.
Na izbornoj listi mora biti najmanje 40% pripadnika manje zastupljenog pola, tako da među svakih pet kandidata po redosledu na listi (prvih pet mesta, drugih pet mesta i tako do kraja) moraju biti tri pripadnika jednog i dva pripadnika drugog pola.
Republička izborna komisija rešenjem proglašava blagovremeno podnetu i urednu izbornu listu, uz koju je priložena sva zakonom propisana dokumentacija i koja ispunjava sve zakonom propisane uslove za proglašenje.
Izborne liste se proglašavaju po redosledu ispunjavanja uslova za proglašenje.
Neblagovremeno podnetu izbornu listu, neurednu izbornu listu i izbornu listu koju je podnelo lice koje po zakonu nije ovlašćeno da predlaže kandidate za narodne poslanike Republička izborna komisija odbacuje rešenjem.
Neurednom izbornom listom smatra se spisak kandidata za narodne poslanike koji nije podnet na propisanom obrascu ili koji ne sadrži naziv izborne liste ili naziv podnosioca izborne liste ili propisane podatke o kandidatima za narodne poslanike.
Ako podnosilac izborne liste nije priložio svu dokumentaciju koja se dostavlja uz izbornu listu i ako postoje drugi nedostaci za proglašenje izborne liste koji ne predstavljaju osnov za odbacivanje izborne liste, Republička izborna komisija donosi zaključak kojim nalaže podnosiocu da te nedostatke otkloni u roku od 48 časova od objavljivanja tog zaključka na veb-prezentaciji i ukazuje mu koju dokumentaciju treba da dostavi, odnosno šta treba da uradi da bi otklonio te nedostatke i upozorava ga na pravne posledice ako ne otkloni nedostatke u roku.
Ako podnosilac izborne liste ne dostavi dokumentaciju, odnosno ne otkloni nedostatke na koje mu je ukazala zaključkom, Republička izborna komisija u roku od 24 časa od isteka roka za postupanje po zaključku donosi rešenje kojim odbija da proglasi tu izbornu listu.
Ako podnosilac izborne liste otkloni sve nedostatke na koje mu je ukazala zaključkom, Republička izborna komisija mora u roku od 24 časa od otklanjanja nedostataka da donese rešenje kojim proglašava tu izbornu listu.
Protiv rešenja o odbijanju da se proglasi izborna lista i rešenja o odbacivanju izborne liste podnosilac izborne liste može podneti prigovor Republičkoj izbornoj komisiji u roku od 48 časova od objavljivanja tog rešenja na veb-prezentaciji.
Protiv rešenja o proglašenju izborne liste kandidat za narodnog poslanika na toj izbornoj listi, lice čije je ime sadržano u nazivu te izborne liste, odnosno u nazivu podnosioca te izborne liste, politička stranka, podnosilac proglašene izborne liste i birač mogu podneti prigovor Republičkoj izbornoj komisiji u roku od 48 časova od objavljivanja tog rešenja na veb-prezentaciji.
Protiv zaključka kojim se nalaže podnosiocu da otkloni nedostatke izborne liste nije dozvoljen prigovor, već se taj zaključak može pobijati prigovorom protiv rešenja kojim je odlučeno o izbornoj listi.
Podnosilac proglašene izborne liste ima pravo da u roku od 48 časova od dana objavljivanja zbirne izborne liste izvrši, preko lica koje ovlasti, uvid u sve podnete izborne liste i dokumentaciju podnetu uz njih.
Kada se vrši uvid u proglašene izborne liste i dokumentaciju koja je podneta uz njih, zabranjeno je snimanje, fotografisanje i beleženje podataka o ličnosti.
Pravila koja se odnose na ostvarivanje prava na uvid predstavnika podnosioca proglašene izborne liste primenjuju se i na zahteve za uvid u proglašene izborne liste i dokumentaciju koja je podneta uz njih po osnovu drugih zakona.
Podnosilac može povući proglašenu izbornu listu najkasnije do dana kada se utvrđuje zbirna izborna lista.
Proglašena izborna lista koju je podnela koalicija može se povući ako se s tim saglase sve stranke koje su zaključile koalicioni sporazum, osim ako koalicionim sporazumom nije drugačije određeno.
Proglašena izborna lista koju je podnela grupa građana može se povući ako se s tim saglase svi birači koji su obrazovali grupu građana, osim ako sporazumom o obrazovanju grupe građana nije drugačije određeno.
Republička izborna komisija najkasnije do dana kada se utvrđuje zbirna izborna lista rešenjem konstatuje da je proglašena izborna lista povučena.
Kandidat za narodnog poslanika ne može da odustane od kandidature nakon što je doneto rešenje o proglašenju izborne liste.
Ako kandidat za narodnog poslanika umre ili izgubi izborno pravo nakon što je doneto rešenje o proglašenju izborne liste, podnosilac izborne liste ne može predložiti novog kandidata, a Republička izborna komisija najkasnije do dana kada se utvrđuje zbirna izborna lista rešenjem konstatuje da mesto tog kandidata na izbornoj listi ostaje prazno.
Proglašena izborna lista ne može se osporavati ako je usled smrti ili gubitka izbornog prava narušeno zakonom propisano pravilo o zastupljenosti polova na izbornoj listi.
Republička izborna komisija donosi odluku kojom utvrđuje zbirnu izbornu listu i objavljuje je u "Službenom glasniku Republike Srbije" najkasnije 15 dana pre dana glasanja.
Zbirna izborna lista sadrži sve izborne liste sa ličnim imenima svih kandidata za narodne poslanike i podacima o godini njihovog rođenja, zanimanju i mestu prebivališta.
Redosled izbornih lista na zbirnoj izbornoj listi utvrđuje se prema redosledu kojim su proglašene.
U opštini i gradu u kojima je na dan raspisivanja izbora u službenoj upotrebi jezik nacionalne manjine, pored zbirne izborne liste koja se štampa na srpskom jeziku ćiriličkim pismom, izrađuje se i zbirna izborna lista na jeziku i pismu nacionalne manjine istim oblikom i veličinom slova.
Zbirna izborna lista mora biti vidno istaknuta na biračkom mestu za vreme glasanja.
Protiv odluke o utvrđivanju zbirne izborne liste podnosilac proglašene izborne liste može podneti prigovor Republičkoj izbornoj komisiji u roku od 48 časova od objavljivanja te odluke na veb-prezentaciji.
Prigovorom protiv odluke o utvrđivanju zbirne izborne liste ne može se osporavati punovažnost proglašene izborne liste.