Prekršajni postupak završen pravnosnažnom odlukom može se ponoviti ako:
1)
se dokaže da je odluka zasnovana na lažnoj ispravi ili na lažnom iskazu svedoka ili veštaka;
2)
se dokaže da je odluka doneta usled krivičnog dela sudije ili drugog službenog lica koje je učestvovalo u postupku;
3)
se utvrdi da je lice koje je kažnjeno za prekršaj za istu radnju već jednom kažnjeno za prekršaj, privredni prestup ili krivično delo;
4)
se iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji bi sami za sebe ili u vezi sa ranijim dokazima doveli do drugačije odluke da su bili poznati u ranijem postupku;
5)
okrivljeni stekne mogućnost da upotrebi odluku Evropskog suda za ljudska prava kojom je utvrđena povreda ljudskog prava, a to je moglo da bude od uticaja na donošenje povoljnije odluke po okrivljenog;
6)
je Ustavni sud, u postupku po ustavnoj žalbi, utvrdio povredu ili uskraćivanje ljudskog ili manjinskog prava i slobode zajemčene ustavom u prekršajnom postupku, a to je moglo da bude od uticaja na donošenje povoljnije odluke po okrivljenog.
Činjenice iz ovog člana dokazuju se pravnosnažnom sudskom odlukom.
Ako se postupak protiv lica iz ovog člana ne može sprovesti zato što su umrla ili postoje okolnosti koje isključuju krivično gonjenje, činjenice iz ovog člana mogu se utvrditi i drugim dokazima.
O zahtevu za ponavljanje prekršajnog postupka odlučuje sud koji je doneo prvostepenu odluku.
U zahtevu treba navesti po kojem se zakonskom osnovu traži ponavljanje postupka i kojim se dokazima potkrepljuju činjenice na kojima se zahtev zasniva.
Ako zahtev ne sadrži te podatke, odbaciće se rešenjem.
Zahtev će se odbaciti i kad sud na osnovu zahteva i dokaza iz spisa predmeta iz ranijeg postupka utvrdi da je zahtev podnelo neovlašćeno lice ili da je zahtev neblagovremeno podnesen ili da nema zakonskih uslova za ponavljanje postupka ili da činjenice i dokazi na kojima se zahtev zasniva očigledno nisu podobni da se na osnovu njih dozvoli ponavljanje.
Protiv rešenja kojim se odbacuje zahtev za ponavljanje postupka može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana dostavljanja.
Zahtev za ponavljanje prekršajnog postupka u korist kažnjenog može se podneti i nakon što je odluka izvršena.
Ako prekršajni sud ne odbaci zahtev za ponavljanje postupka, ponoviće postupak u obimu koji je neophodan da se utvrde činjenice zbog kojih je zahtev podnet.
Zavisno od rezultata ponovljenog postupka, zahtev će se rešenjem odbiti ili će se novom odlukom prethodna ukinuti u celosti ili delimično.
Protiv rešenja kojim se odbija zahtev za ponavljanje postupka može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana dostavljanja.
Ako se dozvoli ponavljanje postupka, u ponovnom postupku sud je vezan zabranom propisanom u
Zahtev za ponavljanje prekršajnog postupka ne odlaže izvršenje odluke ali ako sud oceni da zahtev može biti uvažen, može odlučiti da se odloži izvršenje dok se ne odluči o zahtevu za ponavljanje postupka.
Rešenje kojim se dozvoljava ponavljanje postupka odlaže izvršenje odluke protiv koje je ponavljanje dozvoljeno.
Protiv pravnosnažne presude može se podneti zahtev za zaštitu zakonitosti ako je:
1)
povređen zakon ili drugi propis o prekršaju;
2)
primenjen zakon za koji je odlukom Ustavnog suda utvrđeno da nije u saglasnosti sa ustavom, opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava i potvrđenim međunarodnim ugovorima.
Zahtev za zaštitu zakonitosti podiže Republički javni tužilac u roku od tri meseca od dana dostavljanja presude.
Pri rešavanju o zahtevu za zaštitu zakonitosti Vrhovni kasacioni sud će se ograničiti samo na ispitivanje povrede propisa na koju se javni tužilac poziva u svom zahtevu.
O zahtevu za zaštitu zakonitosti koji je podnet zbog povrede zakona (
) Vrhovni kasacioni sud odlučuje samo ako smatra da je reč o pitanju od značaja za pravilnu ili ujednačenu primenu prava.
Vrhovni kasacioni sud će presudom odbiti zahtev za zaštitu zakonitosti kao neosnovan ako utvrdi da ne postoji povreda propisa na koju se ukazuje u zahtevu.
Kad Vrhovni kasacioni sud utvrdi da je zahtev za zaštitu zakonitosti osnovan, doneće presudu kojom će, prema prirodi povrede, preinačiti pravnosnažnu odluku ili ukinuti u celosti ili delimično odluke prekršajnog suda i drugostepenog prekršajnog suda i predmet vratiti na ponovno odlučivanje prekršajnom sudu ili će se ograničiti samo na to da utvrdi povredu propisa.
Ako je zahtev za zaštitu zakonitosti podignut na štetu kažnjenog, a Vrhovni kasacioni sud nađe da je osnovan, utvrdiće samo da postoji povreda zakona, ne dirajući u pravnosnažnu odluku.
Ako Vrhovni kasacioni sud nađe da razlozi zbog kojih je doneo odluku u korist kažnjenog postoje i za nekog od kažnjenih saokrivljenih za kojeg nije podignut zahtev za zaštitu zakonitosti, postupiće po službenoj dužnosti kao da takav zahtev postoji.
Ako je zahtev za zaštitu zakonitosti podignut u korist kažnjenog, Vrhovni kasacioni sud je pri donošenju odluke vezan zabranom iz
Ako je pravnosnažna presuda ukinuta i predmet vraćen na ponovno vođenje prekršajnog postupka, za osnovu će se uzeti raniji zahtev za pokretanje prekršajnog postupka.
Sud je dužan da izvede sve procesne radnje i da raspravi pitanja na koja mu je ukazao Vrhovni kasacioni sud.
U ponovnom postupku mogu se isticati nove činjenice i podnositi novi dokazi.
Sud je prilikom donošenja nove odluke vezan zabranom iz
Zahtev za zaštitu zakonitosti ne odlaže izvršenje presude, ali Vrhovni kasacioni sud pri rešavanju o zahtevu može naložiti nadležnom sudu da odloži odnosno prekine izvršenje presude dok ne odluči o podignutom zahtevu.