Drugostepeni prekršajni sud odlučuje i o sukobu i prenošenju mesne nadležnosti sudova i vrši druge poslove određene zakonom.
Drugostepeni prekršajni sud pregleda i prati rad sudova, pribavlja od sudova podatke i izveštaje potrebne za praćenje prekršajne prakse, primenu zakona i drugih propisa, praćenje i proučavanje društvenih odnosa i pojava i podatke o drugim pitanjima od interesa za ostvarivanje njihove funkcije.
Javnost rada suda obezbeđuje se: javnim održavanjem ročišta, objavljivanjem odluka, davanjem obaveštenja zainteresovanim licima o toku prekršajnog postupka, upoznavanjem javnosti o svom radu putem sredstava javnog informisanja.
Radi očuvanja tajne, zaštite morala, interesa maloletnika ili zaštite drugih posebnih interesa društvene zajednice, može se isključiti javnost rada suda u svim ili samo u pojedinim fazama prekršajnog postupka.
Za vođenje prekršajnog postupka u prvom stepenu mesno je nadležan sud na čijem području je prekršaj učinjen ili pokušan.
Sud koji je mesno nadležan za vođenje prekršajnog postupka protiv pravnog lica nadležan je i za vođenje prekršajnog postupka protiv odgovornog lica u pravnom licu.
Ako je prekršaj učinjen na domaćem brodu ili domaćem vazduhoplovu, za vođenje prekršajnog postupka u prvom stepenu mesno je nadležan sud na čijem se području nalazi domaća luka ili vazduhoplovno pristanište u kome se završava putovanje učinioca prekršaja, a ako je učinilac prekršaja član posade, nadležan je sud na čijem se području nalazi matična luka broda, odnosno matično pristanište vazduhoplova.
Ako je prekršaj izvršen ili pokušan na području više prekršajnih sudova, nadležan je onaj sud koji je prvi započeo postupak, a ako postupak još nije započet, sud kome je pre podnet zahtev za pokretanje prekršajnog postupka.
Ako nije poznato mesto izvršenja prekršaja, mesno je nadležan sud na čijem području okrivljeni ima prebivalište ili boravište, odnosno sedište okrivljenog pravnog lica ukoliko se važnost propisa kojim je prekršaj određen prostire i na području na kome se nalazi njegovo prebivalište ili boravište, odnosno sedište okrivljenog pravnog lica.
Ako nisu poznati ni mesto izvršenja prekršaja ni prebivalište ili boravište okrivljenog, nadležan je sud na čijem se području okrivljeni pronađe, odnosno uhvati ili se sam prijavi.
Ako je isto lice okrivljeno za više prekršaja pa su za vođenje prekršajnog postupka nadležna dva ili više sudova, nadležan je onaj sud koji je po zahtevu ovlašćenog organa prvi započeo postupak, a ako postupak još nije započet nadležan je sud kome je prvo podnesen zahtev za pokretanje prekršajnog postupka.
Sud može na predlog stranaka ili po službenoj dužnosti, zbog celishodnosti ili drugih razloga, sprovesti jedinstveni prekršajni postupak u sledećim slučajevima:
1)
ako je isto lice okrivljeno za više prekršaja;
2)
ako je više lica okrivljeno za jedan prekršaj;
3)
prema saučesnicima;
4)
ako je oštećeni istovremeno učinio prekršaj prema okrivljenom;
5)
ako je više lica okrivljeno za više prekršaja između kojih postoji međusobna veza.
Protiv rešenja kojim je određeno spajanje postupka ili kojim je odbijen predlog za spajanje nije dozvoljena žalba.
Sud može na predlog stranaka ili po službenoj dužnosti, zbog celishodnosti ili drugih važnih razloga, odlučiti da se prekršajni postupak za pojedine prekršaje ili protiv pojedinih okrivljenih razdvoji i posebno dovrši.
Protiv rešenja kojim je određeno razdvajanje prekršajnog postupka ili je odbijen predlog za razdvajanje postupka žalba nije dozvoljena.
Protiv pravnog lica i odgovornog lica u pravnom licu vodi se jedinstven prekršajni postupak, osim ako postoje zakonski razlozi da se vodi postupak protiv jednog od njih.
Ako se protiv odgovornog lica u pravnom licu ne može pokrenuti postupak, postupak će se pokrenuti i sprovesti protiv pravnog lica.
Ako je pravno lice prestalo da postoji ili postoje druge pravne smetnje za vođenje postupka, postupak će se pokrenuti i sprovesti protiv odgovornog lica u pravnom licu.
Ako je pre okončanja prekršajnog postupka pravno lice prestalo da postoji, postupak će se nastaviti prema pravnom sledbeniku.
Kad je nadležni sud iz pravnih ili stvarnih razloga sprečen da postupa u određenom predmetu, dužan je da o tome izvesti drugostepeni prekršajni sud koji će odrediti drugi stvarno nadležan sud.
Sud je dužan da po službenoj dužnosti pazi da li rešavanje predmeta spada u sudsku nadležnost i na svoju stvarnu i mesnu nadležnost i čim primeti da nije nadležan, rešenjem se oglašava nenadležnim i bez odlaganja dostavlja predmet nadležnom sudu ili drugom nadležnom organu.
Ako sud kome je predmet dostavljen kao nadležnom smatra da je nadležan sud koji mu je predmet dostavio, pokrenuće postupak za rešavanje sukoba nadležnosti.