Presudom sud odlučuje o zahtevu koji se odnosi na glavnu stvar i sporedna traženja.
Ako postoji više zahteva, sud će o svim zahtevima, po pravilu, da odluči jednom presudom.
Ako je više parnica spojeno radi zajedničkog raspravljanja, a postoje uslovi da se konačno odluči samo o jednoj parnici, može da se donese presuda samo u pogledu te parnice.
Sud može da naloži tuženom da izvrši određenu činidbu samo ako je ona dospela do zaključenja glavne rasprave.
Ako sud usvoji zahtev za izdržavanje, za naknadu štete u vidu rente zbog izgubljene zarade ili drugih prihoda po osnovu rada ili zbog izgubljenog izdržavanja, može da naloži tuženom i činidbe koje nisu dospele.
Presuda kojom je tuženom naloženo da preda ili preuzme stvari date u zakup, može da se donese i pre prestanka zakupodavnog odnosa.
Ako je tužilac u tužbi tražio da mu se preda određena stvar ili tuženom naloži ispunjenje neke činidbe, a istovremeno je u tužbi ili do zaključenja glavne rasprave izjavio da je voljan da umesto stvari primi neku drugu činidbu ili novčani iznos, sud će, ako usvoji tužbeni zahtev, da izrekne u presudi da tuženi može da se oslobodi od davanja stvari ili činidbe čije mu je ispunjenje naloženo, ako plati taj novčani iznos ili ispuni tu drugu činidbu.
Kad se stranci u presudi nalaže izvršenje neke činidbe, odrediće se i rok u kome je ovu činidbu dužna da izvrši.
Rok za izvršenje činidbe je 15 dana, ako posebnim propisima nije drugačije predviđeno. Sud može da odredi duži rok za izvršenje činidbe koja se ne sastoji u novčanom davanju. U meničnim i čekovnim sporovima rok za izvršenje činidbe je osam dana.
Rok za izvršenje činidbe počinje da teče narednog dana od dana dostavljanja prepisa presude stranci kojoj je naloženo izvršenje.
Ako od više tužbenih zahteva, usled priznanja, odricanja ili na osnovu raspravljanja, samo za neke postoje uslovi za konačnu odluku ili ako su samo za deo jednog zahteva ispunjeni uslovi za konačnu odluku, sud može u pogledu tih zahteva, odnosno dela zahteva, da zaključi raspravu i donese presudu (delimična presuda).
Delimičnu presudu sud može da donese i kad je podneta protivtužba, ako postoje uslovi za donošenje odluke samo o zahtevu tužbe ili zahtevu protivtužbe.
Sud će prilikom odlučivanja da li će da donese delimičnu presudu, naročito da uzme u obzir veličinu zahteva ili dela zahteva koji ispunjava uslove za donošenje odluke.
Delimična presuda je samostalna presuda u pogledu pravnih lekova i izvršenja.
Ako je tuženi osporio i osnov tužbenog zahteva i visinu tužbenog zahteva, a u pogledu osnova stvar ispunjava uslove za donošenje odluke, sud može iz razloga celishodnosti da presudom samo utvrdi postojanje osnova tužbenog zahteva (međupresuda).
Do pravnosnažnosti međupresude sud će da zastane sa raspravljanjem o iznosu tužbenog zahteva.
Međupresuda ima dejstvo samo u postupku u kome je doneta.
Ako tuženi do zaključenja glavne rasprave prizna tužbeni zahtev, sud će bez daljeg raspravljanja da donese presudu kojom usvaja tužbeni zahtev (presuda na osnovu priznanja).
Sud neće da donese presudu na osnovu priznanja i kad su ispunjeni uslovi, ako nađe da je reč o zahtevu kojim stranke ne mogu da raspolažu (
Ako se tužilac do zaključenja glavne rasprave odrekne tužbenog zahteva, sud će bez daljeg raspravljanja da donese presudu kojom odbija tužbeni zahtev (presuda na osnovu odricanja).
Za odricanje od tužbenog zahteva nije potreban pristanak tuženog.
Sud neće da donese presudu na osnovu odricanja i kad su ispunjeni uslovi, ako nađe da je reč o zahtevu kojim stranke ne mogu da raspolažu (
Ako tuženi ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, sud donosi presudu kojom usvaja tužbeni zahtev (presuda zbog propuštanja), ako su ispunjeni sledeći uslovi:
1)
tuženom je uredno dostavljena tužba sa poukom o posledicama propuštanja;
2)
činjenice na kojima se zasniva tužbeni zahtev nisu u suprotnosti sa dokazima koje je sam tužilac podneo ili sa činjenicama koje su opštepoznate;
3)
osnovanost tužbenog zahteva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi;
4)
ne postoje opštepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženog sprečili opravdani razlozi da odgovori na tužbu.
Presuda zbog propuštanja neće da se donese i kad su ispunjeni uslovi iz
Ako iz činjenica navedenih u tužbi ne proizlazi osnovanost tužbenog zahteva, sud će da zakaže pripremno ročište, a ako tužba na pripremnom ročištu nije preinačena, sud će da donese presudu kojom se tužbeni zahtev odbija.
Donošenje presude zbog propuštanja odložiće se ako je potrebno da se o okolnostima iz
Donošenje presude zbog propuštanja može da se odloži i ako nema dokaza da je tuženom uredno dostavljena tužba, a nesumnjivo je da mu je tužba poslata. U tom slučaju sud će da odredi rok koji ne može da bude duži od 30 dana za dostavljanje u Republici Srbiji, odnosno duži od roka potrebnog za dostavljanje u smislu
ovog zakona, da se proveri da li je tuženom uredno dostavljena tužba. Ako se u određenom roku utvrdi da je tuženom bila uredno dostavljena tužba, sud će da donese presudu zbog propuštanja.
U slučajevima propisanim u ovog člana, presudu zbog propuštanja sud može da donese bez izjašnjavanja stranaka.
Kad tuženi kome tužba nije dostavljena na odgovor, već mu je tužba dostavljena zajedno sa pozivom na ročište, ne dođe na pripremno ročište ili na prvo ročište za glavnu raspravu ako pripremno ročište nije održano ili ako dođe na ta ročišta, ali neće da se upusti u raspravljanje, a ne ospori tužbeni zahtev, sud će da donese presudu kojom se usvaja tužbeni zahtev (presuda zbog izostanka) ako su ispunjeni sledeći uslovi:
1)
tuženi je uredno pozvan;
2)
tuženi nije podneskom osporio tužbeni zahtev;
3)
osnovanost tužbenog zahteva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi;
4)
činjenice na kojima se zasniva tužbeni zahtev nisu u suprotnosti sa dokazima koje je sam tužilac podneo ili sa činjenicama koje su opštepoznate;
5)
ne postoje opštepoznate okolnosti zbog kojih tuženi nije mogao da dođe na ročište.
Presuda zbog izostanka neće da se donese i kad su ispunjeni uslovi iz
Ako iz činjenica navedenih u tužbi ne proizlazi osnovanost tužbenog zahteva, a tužba na ročištu nije preinačena, sud će da donese presudu kojom se tužbeni zahtev odbija.
Donošenje presude zbog izostanka može da se odloži i ako nema dokaza da je tuženi uredno pozvan, a nesumnjivo je da mu je poziv upućen. U tom slučaju sud će da odredi rok, koji ne može da bude duži od 30 dana za dostavu u Republici Srbiji, odnosno duži od roka potrebnog za dostavljanje u smislu
ovog zakona, da se proveri da li je tuženi uredno pozvan. Ako se u određenom roku utvrdi da je tuženi bio uredno pozvan, sud će da donese presudu zbog izostanka.
U slučajevima propisanim u ovog člana, presudu zbog izostanka sud može da donese bez izjašnjavanja stranaka.
Ako se glavna rasprava održava pred većem, presudu donose predsednik veća i članovi veća koji su učestvovali na ročištu na kome je glavna rasprava zaključena. Odmah po zaključenju glavne rasprave sud donosi presudu koju objavljuje predsednik veća.
U složenijim predmetima sud može da odloži objavljivanje presude za osam dana od dana zaključenja glavne rasprave.
Prilikom objavljivanja presude, predsednik veća javno će da pročita izreku i ako je moguće da ukratko saopšti razloge presude.
Prilikom objavljivanja presude može da se saopšti da je sud odlučio da se o odmeravanju troškova naknadno odluči.
Ako je javnost na glavnoj raspravi bila isključena, izreka presude uvek će javno da se pročita, a sud će da odluči da li će javnost da se isključi prilikom objavljivanja razloga presude.
Svi prisutni saslušaće čitanje izreke presude stojeći.
Presuda mora da se pisano izradi u roku od osam dana od dana objavljivanja. U složenijim predmetima sud može da odloži pisanu izradu presude za još 15 dana.
Izvornik presude potpisuje predsednik veća.
Strankama se dostavlja overen prepis presude sa uputstvom o pravu na izjavljivanje pravnog leka protiv presude.
Sud je dužan da otpremi overeni prepis presude narednog dana od dana isteka roka iz
Pisano izrađena presuda mora da sadrži uvod, izreku i obrazloženje.
Uvod presude sadrži: naznačenje da se presuda izriče u ime naroda, naziv suda, ime i prezime predsednika i članova veća, odnosno sudije pojedinca, ime i prezime, prebivalište ili boravište, odnosno sedište stranaka, njihovih zastupnika i punomoćnika, vrednost predmeta spora, kratko označenje predmeta spora, dan zaključenja glavne rasprave, dan kad je presuda doneta i dan kada je presuda objavljena.
U uvodu presude obavezno se navode i jedinstveni matični broj građana stranke koja je fizičko lice, matični broj stranke koja je pravno lice, a ako je stranka Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave, naznačava se i direktan korisnik budžetskih sredstava zbog čijeg rada je nastalo potraživanje, kao i jedinstveni broj korisnika javnih sredstava koji pripada tom direktnom korisniku budžetskih sredstava. Za stranku koja je indirektni korisnik budžetskih sredstava navodi se jedinstveni broj korisnika javnih sredstava koji mu pripada, a ukoliko ga nema, navodi se njegov matični broj. Navedene podatke sud po službenoj dužnosti pribavlja od nadležnog organa.
Izreka presude sadrži odluku suda o usvajanju ili odbijanju zahteva koji se tiču glavne stvari i sporednih traženja i odluku o postojanju ili nepostojanju potraživanja istaknutog radi prebijanja (
U obrazloženju sud će da izloži: zahteve stranaka i njihove navode o činjenicama na kojima se ti zahtevi zasnivaju, dokaze, činjenično stanje koje je utvrdio, kao i propise na kojima je sud zasnovao presudu, ako zakonom nije drugačije propisano.
U obrazloženju presude zbog propuštanja, presude na osnovu priznanja, presude na osnovu odricanja, presude zbog izostanka i presude donete na osnovu
Ako je sud propustio da odluči o svim zahtevima o kojima mora da se odluči presudom, ili je propustio da odluči o delu zahteva, stranka može u roku od 15 dana od dana dostavljanja presude da predloži parničnom sudu da se izvrši dopuna presude.
Sud će, bez održavanja ročišta da odbaci neblagovremen, odnosno odbije neosnovan predlog za dopunu presude.
Ako stranka ne predloži donošenje dopunske presude u roku iz
Ako sud smatra da je predlog za dopunu presude osnovan, zakazaće glavnu raspravu radi donošenja presude o zahtevu koji nije rešen (dopunska presuda).
Dopunska presuda može da se donese i bez ponovnog otvaranja glavne rasprave ako ovu presudu donosi isto veće, a zahtev u pogledu koga se traži dopuna je dovoljno raspravljen.
Ako sud smatra da je predlog za donošenje dopunske presude neblagovremen ili neosnovan, odbaciće, odnosno odbiće predlog rešenjem.
Ako se predlog za dopunu presude odnosi samo na troškove postupka, odluku o predlogu donosi sud bez održavanja ročišta.
Ako je pored predloga za dopunu presude izjavljena i žalba protiv presude, prvostepeni sud će da zastane sa dostavljanjem ove žalbe drugostepenom sudu dok se ne donese odluka o predlogu za dopunu presude i dok ne istekne rok za žalbu protiv ove odluke.
Ako protiv odluke o dopuni presude bude izjavljena žalba, ova žalba zajedno sa žalbom protiv presude se dostavlja drugostepenom sudu.
Ako se prvostepena presuda pobija žalbom samo zbog toga što prvostepeni sud nije presudom odlučio o svim zahtevima stranaka koji su predmet parnice, žalba se smatra kao predlog stranke da se donese dopunska presuda.
Presuda koja više ne može da se pobija žalbom postaje pravnosnažna.
Sud tokom celog postupka po službenoj dužnosti pazi da li je stvar pravnosnažno presuđena i ako utvrdi da je parnica pokrenuta o zahtevu o kome je već pravnosnažno odlučeno, odbaciće tužbu.
Ako je u presudi odlučeno o potraživanju koje je tuženi istakao prigovorom radi prebijanja, odluka o postojanju ili nepostojanju ovog potraživanja postaje pravnosnažna.
Pravnosnažna presuda deluje i prema trećim licima zbog prirode spornog prava ili pravnog odnosa, pravnog odnosa koji postoji između stranaka i trećih lica ili ako je to propisano zakonom.
Pravnosnažnost presude vezuje se za činjenično stanje utvrđeno do zaključenja glavne rasprave.
Greške u imenima i brojevima, kao i druge očigledne greške u pisanju i računanju, nedostatke u obliku i nesaglasnost prepisa presude sa izvornikom presude ispraviće predsednik veća.
Ispravljanje će da se izvrši posebnim rešenjem i uneće se na kraju izvornika presude, a strankama se dostavlja overeni prepis rešenja.
Ako između izvornika i prepisa presude postoji nesaglasnost u pogledu neke odluke sadržane u izreci presude, strankama će da se dostavi ispravljeni prepis presude sa naznačenjem da se ovim prepisom presude zamenjuje raniji prepis. Rok za izjavljivanje pravnog leka u pogledu ispravljenog dela presude teče od dana dostavljanja ispravljenog prepisa presude.
O ispravljanju presude sud može da odluči bez izjašnjavanja stranaka.