U postupku u parnicama iz radnih odnosa, a naročito prilikom određivanja rokova i ročišta, sud posebno vodi računa o potrebi hitnog rešavanja radnih sporova.
U toku postupka sud može i po službenoj dužnosti da odredi privremene mere u skladu sa zakonom koji uređuje izvršenje i obezbeđenje, radi sprečavanja nasilnog postupanja ili radi otklanjanja nenadoknadive štete.
Sud će odluku o određivanju privremene mere po predlogu stranke da donese u roku do osam dana od dana podnošenja predloga.
Protiv rešenja o određivanju privremene mere nije dozvoljena posebna žalba.
U postupku u parnicama povodom kolektivnih ugovora učesnici u zaključivanju kolektivnog ugovora ostvaruju zaštitu prava kada nastane spor o pojedinom spornom pitanju u postupku zaključivanja, odnosno izmena i dopuna zaključenog kolektivnog ugovora, pod uslovom da spor o spornom pitanju nije rešen mirnim putem ili putem arbitraže koju su obrazovali učesnici kolektivnog ugovora u skladu sa odredbama posebnog zakona.
U postupku u parnicama povodom kolektivnih ugovora sud može da zastane sa postupkom najduže do 30 dana da bi stranke pokušale da spor reše mirnim putem.
Sud uvek prilikom određivanja rokova i ročišta u postupku u parnicama povodom kolektivnih ugovora posebno vodi računa o potrebi hitnog rešavanja ovih sporova.
Presudom u parnicama povodom kolektivnih ugovora sud izriče kako glasi odredba u kolektivnom ugovoru kojom se uređuje sporno pitanje iz kolektivnog ugovora. Izreka presude predstavlja sastavni deo kolektivnog ugovora sve dok on važi.
Sud će u presudi kojom nalaže izvršenje neke činidbe da odredi rok za njeno izvršenje.
Prilikom određivanja rokova i ročišta po tužbama zbog smetanja državine sud posebno vodi računa o potrebi hitnog rešavanja ovih sporova.
U postupku u parnicama zbog smetanja državine ne primenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na odgovor na tužbu i zakazivanje i održavanje pripremnog ročišta. U pozivu za glavnu raspravu navešće se, pored ostalog, da će sud, ako tuženi izostane sa ročišta za glavnu raspravu, da donese rešenje zbog izostanka.
Raspravljanje o tužbi zbog smetanja državine ograničiće se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica poslednjeg stanja državine i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na državinu, o pravnom osnovu, savesnosti državine ili o zahtevima za naknadu štete.
Ako tuženi ne dođe na ročište za glavnu raspravu, a uredno je pozvan, sud će da donese rešenje zbog izostanka, pod uslovima iz
U toku postupka sud može po službenoj dužnosti i bez saslušanja protivne stranke da odredi privremene mere u skladu sa zakonom koji uređuje izvršenje i obezbeđenje radi otklanjanja hitne opasnosti protivpravnog oštećenja ili sprečavanja nasilja ili otklanjanja nenaknadive štete.
Sud će odluku o određivanju privremene mere po predlogu stranke da donese u roku do osam dana od dana podnošenja predloga.
Protiv rešenja o određivanju privremene mere nije dozvoljena posebna žalba.
Tužilac gubi pravo da u izvršnom postupku zahteva izvršenje rešenja kojim se tuženom po tužbi zbog smetanja državine nalaže izvršenje određene radnje, ako nije zahtevao izvršenje u roku od 30 dana od proteka roka koji je rešenjem određen za izvršenje te radnje.
Ako se tužbeni zahtev odnosi na dospelo potraživanje u novcu, a to se potraživanje dokazuje verodostojnom ispravom priloženom tužbi u izvorniku ili overenom prepisu, sud će, pod uslovom da je priložen i dokaz o uručenoj opomeni za plaćanje dospelog potraživanja, da izda nalog tuženom da ispuni tužbeni zahtev (platni nalog).
Kao verodostojne isprave smatraju se naročito:
1)
javne isprave;
2)
privatne isprave na kojima je potpis obveznika overio organ nadležan za overavanje;
3)
menice i čekovi sa protestom i povratnim računom ako su oni potrebni za zasnivanje zahteva;
4)
izvodi iz overenih poslovnih knjiga;
5)
fakture;
6)
isprave koje po posebnim propisima imaju značaj javnih isprava.
Platni nalog izdaće sud iako tužilac u tužbi nije predložio izdavanje platnog naloga, a ispunjeni su svi uslovi za izdavanje platnog naloga.
Ako na osnovu verodostojne isprave može da se traži izvršenje u skladu sa zakonom kojim se uređuje izvršenje i obezbeđenje, sud će da izda platni nalog samo ako tužilac učini verovatnim postojanje pravnog interesa za izdavanje platnog naloga. Ako tužilac ne učini verovatnim postojanje pravnog interesa za izdavanje platnog naloga, sud će tužbu da odbaci.
Ako se tužbeni zahtev odnosi na dospelo potraživanje u novcu koje ne prelazi dinarsku protivvrednost 2.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe, sud će da izda platni nalog protiv tuženog iako uz tužbu nisu priložene verodostojne isprave, a u tužbi je iznet osnov i iznos dugovanja i naznačeni su dokazi na osnovu kojih može da se utvrdi istinitost tužbenih navoda.
U platnom nalogu sud će da izrekne da je tuženi dužan u roku od osam dana, a u meničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana, od dana dostavljanja platnog naloga da ispuni zahtev tužbe zajedno sa troškovima koje je sud odmerio ili u istom roku da izjavi prigovor protiv platnog naloga. U platnom nalogu sud će tuženog da upozori da će da odbaci neblagovremeno podnet prigovor.
Platni nalog dostavlja se strankama.
Tuženome se uz platni nalog dostavlja i primerak tužbe sa prilozima.
Ako sud ne usvoji predlog za izdavanje platnog naloga, nastaviće postupak po tužbi u skladu sa odredbama ovog zakona koje važe za opšti parnični postupak.
Protiv rešenja suda kojim se ne usvaja predlog za izdavanje platnog naloga nije dozvoljena žalba.
Platni nalog tuženi može da pobija samo prigovorom. Ako se platni nalog pobija jedino u pogledu odluke o troškovima, ova odluka može da se pobija samo žalbom protiv rešenja.
U delu u kome nije pobijan prigovorom, platni nalog postaje pravnosnažan.
Neblagovremene, nepotpune ili nedozvoljene prigovore odbaciće sud bez održavanja ročišta.
Ako su prigovori podneti blagovremeno, sud će odmah da zakaže ročište za glavnu raspravu.
Stranke mogu da iznose nove činjenice i da predlažu nove dokaze, a tuženi može da ističe i nove prigovore u pogledu pobijanog dela platnog naloga najkasnije do zaključenja prvog ročišta za glavnu raspravu.
U odluci o glavnoj stvari sud će da odluči da li platni nalog u celini ili delimično ostaje na snazi ili se ukida.
Ako tuženi prigovori da nisu postojali zakonski osnovi za izdavanje platnog naloga () ili da postoje smetnje za dalji tok postupka, sud će prvo da odluči o tom prigovoru. Ako nađe da je takav prigovor osnovan, ukinuće rešenjem platni nalog i po pravnosnažnosti rešenja otpočeće raspravljanje o glavnoj stvari, ako takvom raspravljanju ima mesta.
, preći će na raspravljanje o glavnoj stvari, a rešenje suda uneće se u odluku o glavnoj stvari.
Ako povodom prigovora nedospelosti sud nađe da je zahtev tužbe dospeo posle izdavanja platnog naloga a pre zaključenja glavne rasprave, sud će presudom da ukine platni nalog i odluči o tužbenom zahtevu (
Ako se sud posle izdavanja platnog naloga oglasi stvarno nenadležnim, ukinuće platni nalog i po pravnosnažnosti rešenja o nenadležnosti ustupiće predmet nadležnom sudu.
Ako sud posle izdavanja platnog naloga utvrdi da je mesno nenadležan, neće da ukine platni nalog, nego će po pravnosnažnosti rešenja kojim se oglasio nenadležnim da ustupi predmet nadležnom sudu.
U postupku za izdavanje platnog naloga pred privrednim sudovima isprava na osnovu koje se izdaje platni nalog ne mora da bude priložena u izvorniku ili u overenom prepisu.
Prepis ove isprave može da overi ovlašćeni radnik pravnog lica.
Sporovi male vrednosti, u smislu odredaba ove glave, jesu sporovi u kojima se tužbeni zahtev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi dinarsku protivvrednost 3.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe.
nakon podnošenja tužbe ne utiče na primenu pravila ovog postupka.
Kao sporovi male vrednosti smatraju se i sporovi u kojima se tužbeni zahtev ne odnosi na potraživanje u novcu, a tužilac je u tužbi naveo da pristaje da umesto ispunjenja određenog zahteva primi određeni novčani iznos koji ne prelazi
Kao sporovi male vrednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tužbenog zahteva nije novčani iznos, a vrednost predmeta spora koju je tužilac u tužbi naveo ne prelazi
Ne smatraju se sporovima male vrednosti, u smislu odredaba ove glave zakona, sporovi o nepokretnostima, sporovi iz radnih odnosa i sporovi zbog smetanja državine.
Postupak o sporovima male vrednosti sprovodiće se i povodom prigovora protiv platnog naloga, ako vrednost osporenog dela platnog naloga ne prelazi dinarsku protivvrednost 3.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe.
U pozivu za glavnu raspravu navešće se, pored ostalog, da će da se smatra da je tužilac povukao tužbu ako ne dođe na ročište za glavnu raspravu, da će sud, ako tuženi izostane sa ročišta za glavnu raspravu, da donese presudu zbog izostanka (
). Sud će da upozori stranke da u ovom postupku treba da sve činjenice i dokaze iznesu do zaključenja prvog ročišta za glavnu raspravu, da u žalbi protiv presude ne mogu da se iznose nove činjenice i predlažu novi dokazi, kao i da odluka može da se pobija samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz
izjave stranaka koje su od bitnog značaja, a naročito one kojima se, u celosti ili delimično, priznaje tužbeni zahtev, odriče od tužbenog zahteva, preinačava ili povlači tužba, ili odriče od žalbe;
2)
bitnu sadržinu izvedenih dokaza;
3)
odluke protiv kojih je dozvoljena žalba i koje su objavljene na glavnoj raspravi;
4)
da li su stranke bile prisutne objavljivanju presude i ako jesu, da su poučene pod kojim uslovima mogu da izjave žalbu.
Ako tužilac preinači tužbu tako da vrednost predmeta spora prelazi dinarsku protivvrednost 3.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije postupak će da se dovrši u skladu sa odredbama ovog zakona o opštem parničnom postupku.
Ako tužilac do zaključenja glavne rasprave koja se vodi u skladu sa odredbama ovog zakona o opštem parničnom postupku smanji tužbeni zahtev tako da više ne prelazi dinarsku protivvrednost 3.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije, dalji postupak sprovešće se u skladu sa odredbama ovog zakona o postupku o sporovima male vrednosti.
Pisano izrađena presuda u obrazloženju sadrži utvrđeno činjenično stanje, navođenje dokaza na osnovu kojih je ono utvrđeno i propise na kojima je sud zasnovao presudu.
Presuda ili rešenje kojim se okončava parnica u postupku o sporovima male vrednosti može da se pobija samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz
Rok za žalbu računa se od dana objavljivanja presude, odnosno rešenja, a ako je presuda, odnosno rešenje dostavljeno stranci, rok se računa od dana dostavljanja.
Odredbe ove glave primenjuju se u svim sporovima u kojima sude privredni sudovi u skladu sa zakonom kojim se uređuje stvarna nadležnost sudova (privredni spor), ako za pojedine sporove nije propisana druga vrsta postupka.
Ako odredbama ove glave nije drugačije propisano, u postupku u privrednim sporovima shodno se primenjuju ostale odredbe ovog zakona.
Za sporove radi utvrđenja postojanja ili nepostojanja ugovora, radi izvršenja ugovora, u sporovima radi naknade štete usled neizvršenja ugovora, pored opšte mesne nadležnosti, mesno je nadležan sud mesta gde je po sporazumu stranaka, tuženi dužan da izvrši ugovor.
Za statusne sporove koji nastanu povodom upisa u registar, odnosno brisanja iz registra, pored opšte mesno nadležnog, mesno je nadležan i sud prema mestu upisa u registar.
Za sporove koji proističu iz upisa u registar, odnosno brisanja iz registra mesno je nadležan sud prema mestu upisa u registar.
Revizija u privrednim sporovima nije dozvoljena ako vrednost predmeta spora pobijanog dela pravnosnažne presude ne prelazi dinarsku protivvrednost od 100.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe.
U postupku u privrednim sporovima, sporovi male vrednosti su sporovi u kojima se tužbeni zahtev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi dinarsku protivvrednosti od 30.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe.
Kao sporovi male vrednosti smatraju se i sporovi u kojima se tužbeni zahtev ne odnosi na potraživanje u novcu, a tužilac je u tužbi naveo da pristaje da umesto ispunjenja određenog zahteva primi određeni novčani iznos koji ne prelazi
Kao sporovi male vrednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tužbenog zahteva nije novčani iznos, a vrednost predmeta spora koju je tužilac u tužbi naveo, ne prelazi
U postupcima u sporovima koji proizlaze iz ugovornog odnosa potrošača i trgovca (potrošački sporovi) shodno se primenjuju ostale odredbe ovog zakona, ako u odredbama ove glave ili posebnim zakonom nije drugačije propisano.
, odredbe ove glave neće da se primenjuju na sporove koji nastanu usled smrti, telesne povrede ili narušavanja zdravlja, pružanja zdravstvenih ili pravnih usluga i prenosa prava na nepokretnostima.
Ako se zbog složenosti predmeta postupka, ili predloženih dokaza, potrošački spor ne može raspraviti u skladu sa odredbama ove glave, sud će da donese rešenje da se postupak nastavi po pravilima opšteg parničnog postupka.
U pozivu za glavnu raspravu navešće se, pored ostalog, da će da se smatra da je tužilac povukao tužbu ako ne dođe na ročište za glavnu raspravu, da će sud, ako tuženi izostane sa ročišta za glavnu raspravu, da održi ročište i donese presudu na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja. Sud će da upozori stranke da u ovom postupku treba da sve činjenice i dokaze iznesu do zaključenja prvog ročišta za glavnu raspravu, da u žalbi protiv presude ne mogu da iznose nove činjenice i predlažu nove dokaze, kao i da odluka može da se pobija samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz
Presuda u potrošačkim sporovima objavljuje se odmah po zaključenju glavne rasprave. Prilikom objavljivanja presude sud će ukratko da je obrazloži i pouči stranku o uslovima pod kojima može da izjavi žalbu (
Pisano izrađena presuda u obrazloženju sadrži utvrđeno činjenično stanje, navođenje dokaza na osnovu kojih je ono utvrđeno i propise na kojima je sud zasnovao presudu.
U postupku o potrošačkim sporovima dozvoljena je posebna žalba samo protiv rešenja kojim se okončava postupak.
Ostala rešenja protiv kojih je po ovom zakonu dozvoljena posebna žalba mogu da se pobijaju samo žalbom protiv odluke kojom se postupak okončava.
Presuda ili rešenje kojim se okončava parnica u postupku o potrošačkim sporovima može da se pobija samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz
Rok za žalbu računa se od dana objavljivanja presude, odnosno rešenja, a ako je presuda, odnosno rešenje dostavljeno stranci, rok se računa od dana dostavljanja.
Postupci započeti pre stupanja na snagu ovog zakona sprovešće se po odredbama Zakona o parničnom postupku ("Službeni glasnik RS", br. 125/04 i 111/09).
posle stupanja na snagu ovog zakona presuda, odnosno rešenje kojim se okončava postupak ukinuto i vraćeno na ponovno suđenje, ponovni postupak sprovešće se po odredbama ovog zakona.