Sud ocenjuje po službenoj dužnosti, odmah po prijemu tužbe, da li je nadležan i u kojem je sastavu nadležan, na osnovu navoda u tužbi i na osnovu činjenica koje su sudu poznate.
Ako se u toku postupka promene okolnosti na kojima je zasnovana nadležnost suda ili ako tužilac smanji tužbeni zahtev, sud koji je bio nadležan u vreme podnošenja tužbe ostaje i dalje nadležan i ako bi usled ovih promena bio nadležan drugi sud iste vrste.
Sud u toku celog postupka po službenoj dužnosti pazi da li rešavanje spora spada u sudsku nadležnost.
Sud će da se oglasi nenadležnim, ukine sprovedene radnje u postupku i odbaci tužbu, ako u toku postupka utvrdi da za rešavanje spora nije nadležan sud nego neki drugi organ.
Sud će da se po službenoj dužnosti oglasi nenadležnim, ukine sprovedene radnje u postupku i odbaci tužbu ako u toku postupka utvrdi da za rešavanje spora nije nadležan sud Republike Srbije (u daljem tekstu: domaći sud), osim ako nadležnost domaćeg suda zavisi od pristanka tuženog, a tuženi je dao svoj pristanak.
Sud u toku celog postupka po službenoj dužnosti pazi na svoju stvarnu nadležnost.
Viši sud prvog stepena ne može da se oglasi stvarno nenadležnim ni po službenoj dužnosti ni po prigovoru tuženog posle upuštanja tuženog u raspravljanje u pravnim stvarima iz nadležnosti nižeg suda prvog stepena iste vrste.
Ako se tužba ne dostavlja tuženom na odgovor, tuženi može da istakne prigovor nenadležnosti najkasnije pre početka pripremnog ročišta, a ako se ono ne održava, pre otvaranja glavne rasprave.
Protiv rešenja višeg suda prvog stepena kojim se oglasio stvarno nadležnim, kao i protiv rešenja kojim se taj sud oglasio stvarno nenadležnim i predmet ustupio nižem sudu prvog stepena iste vrste, nije dozvoljena žalba.
Sud će rešenjem da obustavi parnični postupak, ako do donošenja odluke o glavnoj stvari utvrdi da postupak treba da se sprovede po pravilima vanparničnog postupka.
Postupak će da se nastavi, po pravnosnažnosti rešenja, pred nadležnim sudom po pravilima vanparničnog postupka.
Sud će po službenoj dužnosti da se oglasi mesno nenadležnim ako postoji isključiva mesna nadležnost nekog drugog suda, najkasnije u roku od osam dana od dana prijema odgovora na tužbu.
Ako se tužba ne dostavlja tuženom na odgovor, sud će po službenoj dužnosti da se oglasi mesno nenadležnim u roku od osam dana od dana prijema tužbe.
Sud može da se po prigovoru mesne nenadležnosti tuženog oglasi mesno nenadležnim u roku od osam dana od dana prijema odgovora na tužbu.
Ako se tužba ne dostavlja na odgovor, tuženi može da istakne prigovor mesne nenadležnosti najkasnije na pripremnom ročištu, odnosno na prvom ročištu za glavnu raspravu, ako se pripremno ročište ne održava, a pre upuštanja u raspravljanje, o čemu sud mora da odluči u roku od osam dana od dana izjavljivanja prigovora.
Po pravnosnažnosti rešenja kojim se oglasio nenadležnim (), sud će da ustupi predmet nadležnom sudu.
Sud će, u slučaju izborne nadležnosti, da zatraži od tužioca da se izjasni u roku od tri dana pre nego što ustupi predmet nadležnom sudu. U slučaju da se tužilac ne izjasni u određenom roku, sud će da ustupi predmet sudu opšte mesne nadležnosti.
Sud kome je predmet ustupljen kao nadležnom nastaviće postupak kao da je kod njega bio pokrenut.
Ako sud kome je predmet ustupljen kao nadležnom smatra da je nadležan sud koji mu je predmet ustupio ili neki drugi sud, dostaviće predmet sudu koji treba da reši ovaj sukob nadležnosti u roku od osam dana od dana prijema predmeta, osim ako nađe da mu je predmet ustupljen usled očigledne omaške, a trebalo je da bude ustupljen nekom drugom sudu, u kom slučaju će da ustupi predmet drugom sudu i o tome obavesti sud koji mu je predmet ustupio.
Ako je povodom žalbe protiv odluke prvostepenog suda kojom se on oglasio mesno nenadležnim odluku doneo drugostepeni sud, za tu odluku vezan je u pogledu nadležnosti i sud kome je predmet ustupljen, ako je drugostepeni sud koji je odluku doneo nadležan za rešavanje sukoba nadležnosti između tih sudova.
Odluka drugostepenog suda o stvarnoj nenadležnosti prvostepenog suda vezuje svaki sud kome isti predmet bude kasnije ustupljen, ako je drugostepeni sud nadležan za rešavanje sukoba nadležnosti između tih sudova.
Ako postoji opasnost zbog odlaganja, sud će da preduzima pojedine radnje i na području susednog suda i o tome će da obavesti sud na čijem području je preduzeta radnja.
U pogledu nadležnosti domaćih sudova za suđenje strancima koji uživaju imunitet u Republici Srbiji i za suđenje stranim državama i međunarodnim organizacijama javnopravnog karaktera važe pravila međunarodnog prava.
Sud u slučaju sumnje o postojanju i obimu imuniteta, može da zatraži obaveštenje od ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
Domaći sud je nadležan za suđenje, ako je njegova nadležnost za spor sa međunarodnim elementom izričito predviđena zakonom ili međunarodnim ugovorom.
Ako u zakonu ili međunarodnom ugovoru nema izričite odredbe o nadležnosti domaćeg suda za određenu vrstu sporova, domaći sud je nadležan za suđenje u toj vrsti sporova i ako njegova nadležnost proizlazi iz odredaba zakona o mesnoj nadležnosti domaćeg suda.
Ako je za utvrđivanje stvarne nadležnosti, prava na izjavljivanje revizije i u drugim slučajevima propisanim u ovom zakonu merodavna vrednost predmeta spora, kao vrednost predmeta spora uzima se samo vrednost glavnog zahteva.
Kamate, ugovorna kazna i ostala sporedna traženja, kao i troškovi postupka ne uzimaju se u obzir ako ne čine glavni zahtev.
Ako se zahtev odnosi na buduća davanja koja se ponavljaju, vrednost predmeta spora računa se po njihovom zbiru, ali najviše do iznosa koji odgovara zbiru davanja za vreme od pet godina.
Ako jedna tužba protiv istog tuženog obuhvata više zahteva koji se zasnivaju na istom činjeničnom i pravnom osnovu, nadležnost se određuje prema zbiru vrednosti svih zahteva.
Ako zahtevi u tužbi proizlaze iz raznih osnova ili su istaknuti protiv više tuženih, nadležnost se određuje prema vrednosti svakog pojedinog zahteva.
Ako se tužbenim zahtevom traži utvrđenje prava svojine ili drugih stvarnih prava na nepokretnostima, utvrđenje ništavosti, poništaj ili raskid ugovora, koji ima za predmet nepokretnost, vrednost predmeta spora se određuje prema tržišnoj vrednosti nepokretnosti ili njenog dela.
Ako se spor vodi o postojanju zakupnog odnosa, vrednost se računa prema jednogodišnjoj zakupnini, osim ako se radi o zakupnom odnosu zaključenom na kraće vreme.
Ako se tužbom zahteva samo davanje obezbeđenja za izvesno potraživanje ili ustanovljenje založnog prava, vrednost predmeta spora određuje se prema iznosu potraživanja koje treba da se obezbedi.
ovog člana, ako predmet zaloge ima manju vrednost od potraživanja koje treba da se obezbedi, kao vrednost predmeta spora uzeće se vrednost predmeta zaloge.
Ako se tužbeni zahtev ne odnosi na novčani iznos, a tužilac u tužbi navede da pristaje da umesto ispunjenja tog zahteva primi određeni novčani iznos, kao vrednost predmeta spora uzeće se taj iznos.
U drugim slučajevima, ako se tužbeni zahtev ne odnosi na novčani iznos, merodavna je vrednost predmeta spora koju je tužilac označio u tužbi.
ovog člana tužilac očigledno suviše visoko ili suviše nisko označio vrednost predmeta spora, sud će, najkasnije na pripremnom ročištu, a ako pripremno ročište nije održano onda na glavnoj raspravi, pre početka raspravljanja o glavnoj stvari, brzo i na pogodan način da proveri tačnost označene vrednosti i utvrdi vrednost predmeta spora.
U prvom stepenu sporove sudi veće, osim ako zakonom nije propisano da sudi sudija pojedinac.
Ako veće sudi u prvom stepenu, sastavljeno je od jednog sudije predsednika veća i dvoje sudija porotnika.
Sudija pojedinac sudi u:
1)
imovinskopravnim sporovima,
2)
stambenim sporovima,
3)
sporovima zbog smetanja državine,
4)
sporovima o autorskim i srodnim pravima,
5)
sporovima o objavljivanju informacije i odgovora na informaciju,
6)
sporovima o zaštiti i upotrebi pronalazaka, industrijskog dizajna, modela, uzoraka, žigova, oznaka geografskog porekla, topografije integrisanih kola (topografije poluprovodničkih proizvoda) i prava oplemenjivača biljnih sorti,
7)
sporovima zbog diskriminacije,
8)
sporovima zbog povrede prava ličnosti,
9)
sporovima povodom izbora i razrešenja organa pravnih lica,
10)
sporovima povodom kolektivnih ugovora,
11)
potrošačkim sporovima,
12)
sporovima povodom štrajka.
Sudija pojedinac sprovodi postupak i donosi odluku u predmetima pravne pomoći.
Sudije koje sude u prvom i drugom stepenu u parničnom postupku u vezi sa porodičnim odnosima moraju biti lica koja su stekla posebna znanja iz oblasti prava deteta.
Ako sudi u drugom stepenu u sednici veća ili na raspravi sud odlučuje u veću sastavljenom od troje sudija, osim kad je ovim zakonom drugačije propisano.
Vrhovni kasacioni sud odlučuje u veću sastavljenom od troje sudija.
Za suđenje je opšte mesno nadležan sud na čijem području tuženi ima prebivalište.
Ako tuženi nema prebivalište u Republici Srbiji niti u nekoj drugoj državi, opšte mesno nadležan je sud na čijem području tuženi ima boravište.
Ako tuženi pored prebivališta ima i boravište u nekom drugom mestu, a prema okolnostima može da se pretpostavi da će tu duže vreme da boravi, opšte mesno nadležan je i sud boravišta tuženog.
Za suđenje u sporovima protiv Republike Srbije, autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave i njihovih organa, opšte mesno nadležan je sud na čijem se području nalazi sedište njene skupštine.
Za suđenje u sporovima protiv pravnih lica, opšte mesno nadležan je sud na čijem se području nalazi njihovo sedište, prema izveštaju Agencije za privredne registre.
Za suđenje u sporovima protiv državljanina Republike Srbije koji stalno živi u inostranstvu, gde je upućen na službu ili na rad od strane državnog organa ili pravnog lica, opšte mesno nadležan je sud njegovog poslednjeg prebivališta.
Za suđenje u sporovima o zakonskom izdržavanju, ako je tužilac lice koje traži izdržavanje, pored suda opšte mesne nadležnosti, nadležan je i sud na čijem području tužilac ima prebivalište, odnosno boravište.
Ako je za sporove o zakonskom izdržavanju sa međunarodnim elementom domaći sud nadležan zato što tužilac ima prebivalište u Republici Srbiji, mesno nadležan je sud na čijem području tužilac ima prebivalište.
Ako nadležnost domaćeg suda u sporovima o zakonskom izdržavanju postoji zato što tuženi ima imovinu u Republici Srbiji iz koje može da se naplati izdržavanje, mesno nadležan je sud na čijem se području nalazi ta imovina.
Za suđenje u sporovima zbog vanugovorne odgovornosti za štetu, pored suda opšte mesne nadležnosti, nadležan je i sud na čijem je području štetna radnja izvršena ili sud na čijem je području štetna posledica nastupila.
Ako je šteta nastala usled smrti ili teške telesne povrede, pored suda iz
ovog člana, nadležan je i sud na čijem području tužilac ima prebivalište, odnosno boravište.
Odredbe ovog člana primenjivaće se i u postupku protiv organizacije za osiguranje radi naknade štete trećim licima na osnovu propisa o neposrednoj odgovornosti organizacije za osiguranje, a odredba
Za suđenje u sporovima za zaštitu prava potrošača, pored suda opšte mesne nadležnosti, nadležan je i sud na čijem području potrošač ima prebivalište, odnosno boravište.
Za suđenje u sporovima zbog povrede prava ličnosti, pored suda opšte mesne nadležnosti, nadležan je i sud na čijem području je štetna radnja izvršena ili sud na čijem području tužilac ima prebivalište, odnosno boravište.
Za suđenje u sporovima za zaštitu prava na osnovu pismene garancije protiv proizvođača koji je dao garanciju, pored suda opšte mesne nadležnosti za proizvođača, nadležan je i sud opšte mesne nadležnosti za prodavca koji je prilikom prodaje stvari uručio kupcu pismenu garanciju proizvođača.
Za suđenje u sporovima radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja braka, poništenja braka ili razvoda braka (bračni sporovi), pored suda opšte mesne nadležnosti, nadležan je i sud na čijem području su supružnici imali poslednje zajedničko prebivalište.
Ako je za bračne sporove domaći sud nadležan zato što su supružnici imali poslednje zajedničko prebivalište u Republici Srbiji, odnosno zato što tužilac ima prebivalište u Republici Srbiji, mesno nadležan je sud na čijem su području supružnici imali poslednje zajedničko prebivalište, odnosno sud na čijem području tužilac ima prebivalište.
Ako je u sporovima o imovinskim odnosima supružnika domaći sud nadležan zato što se imovina supružnika nalazi u Republici Srbiji ili zato što tužilac u vreme podnošenja tužbe ima prebivalište ili boravište u Republici Srbiji, mesno nadležan je sud na čijem području tužilac ima prebivalište ili boravište u vreme podnošenja tužbe.
U postupku radi utvrđivanja ili osporavanja očinstva ili materinstva dete može da podnese tužbu pred sudom opšte mesne nadležnosti ili pred sudom na čijem području ima prebivalište, odnosno boravište.
Ako je u postupku radi utvrđivanja ili osporavanja očinstva ili materinstva domaći sud nadležan zato što tužilac ima prebivalište u Republici Srbiji, mesno nadležan je sud na čijem području tužilac ima prebivalište.
Za suđenje u sporovima o pravu svojine i drugim stvarnim pravima na nepokretnosti, sporovima zbog smetanja državine na nepokretnosti, kao i u sporovima iz zakupnih odnosa na nepokretnosti, isključivo je mesno nadležan sud na čijem području se nalazi nepokretnost.
Ako se nepokretnost nalazi na području više sudova, nadležan je svaki od tih sudova.
U sporovima zbog smetanja državine na pokretnim stvarima, pored suda opšte mesne nadležnosti, nadležan je i sud na čijem području je nastalo smetanje.
Ako je za suđenje u sporovima o pravu svojine i drugim stvarnim pravima na vazduhoplovu i brodu, kao i u sporovima iz zakupnih odnosa na vazduhoplovu i brodu, nadležan domaći sud, isključivo je mesno nadležan sud na čijem se području vodi upisnik u koji je vazduhoplov, odnosno brod upisan.
Ako je za suđenje u sporovima zbog smetanja državine na vazduhoplovu, odnosno brodu iz
ovog člana nadležan domaći sud, pored suda na čijem se području vodi upisnik u koji je vazduhoplov, odnosno brod upisan, mesno je nadležan i sud na čijem se području dogodilo smetanje.
Tužba o imovinskopravnim zahtevima protiv lica za koja ne postoji opšta mesna nadležnost u Republici Srbiji može da se podnese svakom domaćem sudu na čijem se području nalazi imovina tog lica ili predmet koji se tužbom traži.
Ako nadležnost domaćeg suda postoji zato što je obaveza nastala za vreme boravka tuženog u Republici Srbiji, mesno nadležan je sud na čijem je području obaveza nastala.
Za sporove protiv lica za koja ne postoji opšta mesna nadležnost u Republici Srbiji, za obaveze koje treba da se ispune u Republici Srbiji, tužba može da se podnese sudu na čijem području ta obaveza treba da se ispuni.
Za suđenje u sporovima protiv pravnog lica koje ima ogranak izvan svog sedišta, ako spor proizlazi iz pravnog odnosa tog ogranka, pored suda opšte mesne nadležnosti, nadležan je i sud na čijem se području nalazi taj ogranak.
Za sporove protiv pravnog lica koje ima sedište u inostranstvu u pogledu obaveza koje su zasnovane u Republici Srbiji ili u Republici Srbiji moraju da se ispune, tužba može da se podnese sudu na čijem se području nalazi njegovo stalno zastupništvo ili sedište organa kome je povereno da vrši njegove poslove.
U sporovima protiv Republike Srbije iz odnosa sa vojnim jedinicama, odnosno vojnim ustanovama, isključivo je nadležan sud na čijem se području nalazi sedište komande vojne jedinice, odnosno vojne ustanove.
Dok ostavinski postupak nije pravnosnažno okončan, za suđenje u sporovima iz naslednopravnih odnosa, kao i u sporovima za potraživanja poverioca prema naslednicima ostavioca za dugove ostavioca, isključivo je mesno nadležan sud pred kojim se vodi ostavinski postupak, odnosno sud na čijem području se nalazi sud pred kojim se vodi ostavinski postupak.
Za suđenje u sporovima koji nastaju u toku i povodom sudskog ili administrativnog izvršnog postupka, odnosno u toku i povodom stečajnog postupka, isključivo je mesno nadležan sud koji sprovodi izvršni, odnosno stečajni postupak, odnosno sud na čijem području se nalazi sud koji sprovodi izvršni postupak, odnosno sud na čijem se području sprovodi administrativno izvršenje.
Ako je u sporu iz radnog odnosa tužilac zaposleni, za suđenje je, pored suda koji je opšte mesno nadležan za tuženog, nadležan i sud na čijem se području rad obavlja ili se obavljao.
Ako u stranoj državi državljanin Republike Srbije može da bude tužen pred sudom koji po odredbama ovog zakona ne bi bio mesno nadležan za suđenje u toj građanskopravnoj stvari, ista nadležnost će da važi i za suđenje državljaninu te strane države pred domaćim sudom.
Nadležni sud prvog stepena može sam ili na predlog stranke da podnese zahtev najvišem sudu određene vrste da odredi da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadležni sud, ako je očigledno da će tako lakše da se sprovede postupak ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi.
ovog člana posle pripremnog, odnosno prvog ročišta za glavnu raspravu stranka može da podnese samo ako je razlog nastao ili je stranka za njega kasnije saznala.
Predlog stranke za delegaciju nadležnosti, nadležni sud prvog stepena će da dostavi na izjašnjavanje protivnoj stranci sa nalogom da se izjasni o predlogu u roku od tri dana od dana dostavljanja.
Nadležni sud prvog stepena može da zastane sa postupkom ukoliko je podneo zahtev za delegaciju nadležnosti.
Prvostepeni ili drugostepeni sud će da odbaci predlog za određivanje drugog stvarno nadležnog suda ako stranka ponovo podnese istovetan predlog, ako je predlog neobrazložen, ne sadrži razloge iz
Ako je za suđenje nadležan domaći sud, a po odredbama ovog zakona ne može da se utvrdi koji je sud mesno nadležan, Vrhovni kasacioni sud će, na predlog stranke, da odredi koji će stvarno nadležan sud da bude mesno nadležan.
Ako zakonom nije propisana isključiva mesna nadležnost nekog suda, stranke mogu da se sporazumeju da im u prvom stepenu sudi sud koji nije mesno nadležan, pod uslovom da je taj sud stvarno nadležan.
Ako je zakonom propisano da su za suđenje mesno nadležna dva ili više domaćih sudova, stranke mogu da se sporazumeju da im u prvom stepenu sudi jedan od tih sudova ili neki drugi stvarno nadležan sud.
Sporazum iz ovog člana proizvodi pravno dejstvo samo ako je sastavljen u pisanom obliku i ako se odnosi na određeni spor ili više sporova koji svi proističu iz određenog pravnog odnosa.
Ispravu o sporazumu tužilac mora da priloži uz tužbu, a tuženi uz prigovor nenadležnosti.