Zapisnik se sastavlja o radnjama preduzetim na ročištu.
Zapisnik se sastavlja i o važnijim izjavama ili saopštenjima koje stranke ili drugi učesnici daju izvan ročišta. O manje važnijim izjavama ili saopštenjima neće da se sastavlja zapisnik nego će da se samo stavi službena beleška na spisu.
Zapisnik piše zapisničar.
Sudija može da poveri vođenje zapisnika sudijskom pomoćniku ili sudijskom pripravniku.
U zapisnik se unosi: naziv i sastav suda, mesto gde se vrši radnja, dan i čas kad se vrši radnja, naznačenje predmeta spora i imena prisutnih stranaka ili trećih lica, odnosno njihovih zakonskih zastupnika ili punomoćnika.
Zapisnik sadrži bitne podatke o sadržini preduzete radnje. U zapisnik o glavnoj raspravi naročito će da se unese: da li je rasprava bila javna ili je javnost bila isključena, sadržina izjava stranaka, njihovi predlozi, dokazi koje su ponudile, dokazi koji su izvedeni, uz navođenje sadržine iskaza svedoka i veštaka, kao i odluke suda donete na ročištu.
Zapisnik se sastavlja izradom pisanog teksta na osnovu glasnog diktata sudije, a može i na osnovu stenografskih beležaka ili zapisa načinjenog pomoću uređaja za tonsko ili optičko snimanje.
Stranke imaju pravo uvida u zapisnik i materijal iz
imaju i druga lica čija je izjava uneta u zapisnik, ali samo u pogledu onog dela zapisnika koji sadrži njihovu izjavu.
Ispravke ili dodaci u pogledu sadržine zapisnika koje treba da se izvrše povodom prigovora stranaka ili drugih lica ili po službenoj dužnosti uneće se na kraju zapisnika. Na zahtev ovih lica uneće se i prigovori koji nisu usvojeni.
Snimak mora da sadrži sledeće podatke: naziv i sastav suda, mesto, datum i vreme održavanja ročišta, predmet spora i imena stranaka ili drugih lica, njihovih zakonskih zastupnika ili punomoćnika, kao i podatke o identitetu lica čija se izjava snima i u kom svojstvu se izjava daje. Ukoliko se izjave više lica snimaju, iz snimka jasno mora da se raspozna koje lice je dalo izjavu.
Tonski zapis se, u skladu s odredbama ovog zakona, u roku od osam dana od dana obavljenog snimanja, prenosi u pisani oblik koji mora da sadrži sve što se nalazi u tonskom zapisu. Pisani oblik tonskog zapisa predstavlja zapisnik.
Stranke mogu da traže zapisnik iz stava 1. ovog člana.
Ako se zapisnik iz stava 1. ovog člana i tonski zapis bitno razlikuju po sadržini, stranka ima pravo da podnese prigovor sudiji u roku od osam dana od dana dostavljanja zapisnika.
Sud će po prigovoru stranke iz stava 3. ovog člana, u roku od tri dana rešenjem da izmeni zapisnik iz stava 1. ovog člana ili da odbije prigovor. Protiv tog rešenja nije dozvoljena posebna žalba.
Zapisnik potpisuju predsednik veća, zapisničar, stranke, odnosno njihovi zastupnici ili punomoćnici, tumač i prevodilac.
Svedok i veštak potpisuju svoj iskaz na zapisniku, ako se njihovo saslušanje vrši pred zamoljenim sudom.
Nepismeno lice ili lice koje ne može da se potpiše staviće na zapisnik otisak prsta, a zapisničar će ispod otiska da upiše njegovo ime i prezime i da navede sa kog prsta je stavljen otisak. Ukoliko lice ne može da ostavi otisak prsta, sudija će utvrditi ovu činjenicu u zapisniku i overiti ispod ovog teksta svojim potpisom.
Ako se stranka, zastupnik ili punomoćnik, svedok ili veštak udalji pre potpisivanja zapisnika ili neće da potpiše zapisnik, to će da se zabeleži u zapisniku i da se navede razlog koji je iznet.
O većanju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik. Ako je kod suda u postupku po pravnom leku odluka doneta jednoglasno, umesto zapisnika sastavlja se beleška o većanju i glasanju.
Zapisnik o većanju i glasanju sadrži tok glasanja i izreku odluke.
Izdvojena mišljenja priključuju se zapisniku o većanju i glasanju, ako nisu uneta u sam zapisnik.
Zapisnik, odnosno belešku o glasanju potpisuju svi članovi veća i zapisničar.
Zapisnik o većanju i glasanju zatvoriće se u poseban omot. Ovaj zapisnik može da razgleda samo sud koji rešava o pravnom leku u postupku po pravnom leku i u tom slučaju zapisnik će ponovo da se zatvori u poseban omot i na omotu da se naznači da je zapisnik razgledan.